Novosti

Danas članovi Ekološke sekcije, zajedno sa profesoricama biologije Nelom Mušanović i Amilom Ramić, te profesoricom hemije, Elmom Bašić i učenicima II3/4 odjeljenja, povodom obilježavanja Dana planete Zemlje skreću pažnju i podsjećaju koliko je doista važno, poduzeti korake koji će nas dovesti do obnove i zaustaviti razornu ljudsku narav u uništavanju planete na kojoj živimo ostavljajući dubok trag poguban za ekosisteme, čitanjem prigodnog teksta na školskom radiju i postavkom izložbe u holu škole u Fojnici i u Kiseljaku. Cilj ove aktivnosti je bio i da se ukaže na važnost ujedinjenja znanja iz oblasti prirodnih nauka i kako svaka prirodna nauka može na svoj način doprinijeti u zaštiti životne sredine. Pored biologije i hemija ima ulogu u svakodnevnom životu. Razvoj hemijske industrije je jedan od glavnih faktora zagađenja i to je ono što svi znamo. Međutim, manje poznata je uloga hemije u očuvanju i zaštiti okoliša kroz "Zelenu i održivu hemiju". Ono što hemija donosi ekologiji jest ogromna količina informacija o hemijskim procesima koji se dešavaju u prirodi, kako živoj, tako i neživoj. Ekološko vaspitanje i obrazovanje se javlja kao neophodan faktor društvenih procesa, koji mogu promijeniti sveukupno ljudsko ponašanje i odnos prema životnoj sredini.

U cilju podizanja svijesti svjetske populacije o problemima vezanim za globalno onečišćenje okoliša,ali i pronalaska najboljih rješenja 22. april obilježava se kao Dan planete Zemlje, čime se već po 54. put slavi rođenje modernog ekološkog pokreta.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena na konferenciji UNESCO-a 1969. godine,a službeno se obilježava od 1992. godine kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promicanje održivog razvoja.

Danas, 22. aprila 2024. godine obilježava se pod sloganom "Planeta protiv plastike" što je ujedno i poziv na širenje svijesti o zdravstvenim rizicima uzrokovanim onečišćenjem plastikom i šteti koju ono nanosi okolišu. Plastika se razgrađuje na mikroplastiku (čestice promjera do pet milimetara) i nanoplastiku (do jednog mikrometra), oslobađajući otrovne hemikalije koje završavaju u hrani koju jedemo, vodi koju pijemo i zraku koji udišemo. Nanoplastika može ući u krvotok, a istraživanja su dokazala njezinu prisutnost u srcu, plućima i mozgu životinja i ljudi.

Poseban naglasak stavljen je na zaštitu beba koje su najviše izložene štetnom djelovanju mikroplastike, kao i aditivi iz plastike. Negativan utjecaj mikroplastike na bebe uključuje potencijalne efekte na neurološki razvoj, imunološki sistem, probleme sa varenjem, reproduktivno zdravlje u kasnijem životu, a neki istraživači sugerišu da ostavlja posljedice po mentalno zdravlje beba, ukazujući na moguću povezanost sa poremećajima kao što su hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje i autizam. U novijim istraživanjima, mikroplastika je pronađena unutar placente i u majčinom mlijeku.

Godišnje se proizvede 380 miliiona tona plastike. Samo u posljednjih 10 godina proizvedeno je više plastike nego u cijelom 20. stoljeću.

Neprofitna organizacija posvećena Danu planeta Zemlje, Earthday org. postavila je jasne ciljeve za smanjenje proizvodnje plastike za 60% do 2040. godine.:

• promicanje široke javne svijesti o šteti koju plastika čini zdravlju ljudi, životinja i cjelokupnoj biološkoj raznolikosti i zahtijevanje provođenja dodatnih istraživanja o njezinim zdravstvenim implikacijama, uključujući objavljivanje svih informacija u vezi s njegovim učincima javnosti;
• brzo postupno ukidanje sve plastike za jednokratnu upotrebu do 2030. i postizanje te obaveze postupnog ukidanja iz Ugovora Ujedinjenih naroda o onečišćenju plastikom 2024.;
• zahtjevne politike koje negiraju pošast brze mode i goleme količine plastike koju ona proizvodi i koristi;
• ulaganje u inovativne tehnologije i materijale za izgradnju svijeta bez plastike.

Plastika potiče klimatsku krizu. Do 2040. do 19% globalnih emisija stakleničkih plinova potjecat će iz plastike. Plastika ozbiljno ugrožava napore da se zadrži porast globalne temperature ispod 1,5°C, budući se staklenički plinovi emituju tokom cijelog životnog ciklusa plastike. Slogan "Planeta protiv plastike" dolazi baš u trenutku kada saznajemo da je mart 2024. bio deseti uzastopni najtopliji mjesec od maja 2023. godine. Globalne koncentracije najvažnijih stakleničkih plinova prošle su godine ponovo dostigle rekordan nivo. Antarktik je doživio nevjerojatan porast temperature. Sve to povećava zabrinutosti oko alarmantne stope kojom globalno zagrijavanje utiče na našu planetu. Zato je važnije nego ikad da se Dan planete Zemlje posmatra kao SOS poziv za stvarnu akciju u borbi protiv klimatske krize.

Osim na globalnom nivou, svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju upotrebe plastike u svakodnevnom životu.

Podignite svoju klimatsku akciju na viši nivo. Onečišćenje plastikom je globalni problem koji zahtijeva globalno rješenje. To je problem koji nadilazi nacionalne granice i pogađa sve nacije i građane na Zemlji. Kao takvi, dužnost je Ujedinjenih naroda i vladinih organizacija da poduzmu odlučnu akciju po ovom pitanju.

Cijeli svijet se mora ujediniti kako bismo ograničili korištenje plastike. Earthday.org pored mnogobrojnih aktivnosti, zagovornik je potisivanja Globalnog ugovora o plastici. I ti možeš potpisati peticiju i podijelite je s drugima na stranici: https://action.earthday.org/global-plastics-treaty

Zajedno možemo da preduzmemo male korake, ali velike za našu planetu.

Hvala na pažnji!

Eko pozdrav!