Naši učenici

Naš učenik prvog razreda gimnazije informacionih tehnologija Faris Kršić, od ranog djetinjstva ima značajne zdravstvene probleme.

Naime, u dobi od osam godina, tokom trećeg razreda osnovne škole, na Farisu su se počele primjećivati promjene, koje su se ogledale u vidu naglašene bljedunjavosti lica, nepravilnog držanja tijela, položaju nogu u hodu, otežanom trčanju i niz drugih promjena koje su s vremenom postajale vidljivije. S tim promjenama su se javljali i bolovi. U isto vrijeme, krenula je lavovska borba Farisovih roditelja po raznim kliničkim i rehabilitacionim centrima, kontinuirana stručna fizikalna pomoć u porodičnom domu i niz drugih aktivnosti u cilju efikasnog pronalaska lijeka. Uz sve navedeno, bolest je sve više uzimala maha.

Međutim, danas je Faris došao do stadija da svakodnevno trpi bol pri mirovanju i kretanju, te ograničenog kretanja potpomognutog štakama, bez oslonca na desnu nogu, koja je kraća za oko 2,5 cm.

Raduje nas činjenica da su se stekli uslovi kojima su doprinijeli Farisova tjelesna i dobna razvijenost, za složenije operativne zahvate koji će mu odbaciti bol i štake.

Zbog toga je neophodno izvesti hitnu operaciju desnog kuka, odnosno ugradnju bescemnetne endoproteze kuka.

Zbog složenosti zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini, zahvat je potrebno uraditi u Republici Hrvatskoj gdje se ova operacija radi s izuzetnom uspješnošću na Specijalnoj bolnici za ortopediju i opću hirurgiju dr. Nemec, Matulji.

Po osnovu predračuna iz bolnice, troškovi operacije iznose 53700 kn, odnosno oko 14 hiljada KM. Farisova porodica, kao i većina drugih porodica u Bosni i Hercegovini, nije u stanju samostalno obezbjediti navedeni novac za operaciju.

Termin operacije je već predviđen/zakazan i to je 13. januar 2020. godine.

Imajući u vidu, da je Faris ostao uskraćen za mnogobrojne aktivnosti u kojima uživaju djeca i mladi, a roditelji u sretnom praćenju odrastanja svog djeteta, želja da mu pomognemo da u nastavku života ne zaostaje u vršnjačkim aktivnostima je samim tim i veća.

Kao i do sada, učenici i uposlenici SMŠ „Zijah Dizdarević“ Fojnica pokreću aktivnosti unutar škole od ponedjeljka 09.12.2019. godine, kako bi pomogli našem Farisu da živi bez boli i štaka.

U prilogu teksta je i medicinska dokumentacija, kao dokaz navedenih činjenica.

Svi koji žele pomoći Farisu Kršiću mogu to učiniti i direktnom uplatom novca na Farisov račun (za uplate iz BiH):

Primalac
Kršić Faris

Svrha
Za operaciju

Račun banke (Sparkasse Bank dd BiH)
1994706047208902

Serijal "Dugo svitanje" ekranizacija je istoimenog romana bosanskohercegovačkog književnika Halida Kadrića u kojem se autor prošetao perom kroz cijeli 20. vijek ne izostavljajući nijednu godinu, niti jednu ličnost iole bitnu u historiji bošnjačkog naroda.

"Dugo svitanje" je najširi historijski roman domaće književnosti, te je dosad činjenično najpotpuniji historijski roman bošnjačkog naroda. Knjiga je pisana u četiri toma, sa preko 2.500 stranica.

Recenzenti knjige su akademik Nedžad Ibrišimović, književnik, te književni kritičari dr. Zilhad Ključanin i dr. Muhidin Džanko, prema čijim je ocjenama "Dugo svitanje" "najzad veliki roman bošnjačke književnosti", te "veoma vrijedno djelo - djelo kakvoga mi nemamo". Ogroman broj autentičnih dokumenata, koji su sastavni dio građe od kojih je satkano "Dugo svitanje", mogu se naći i u historijskim, sociološkim, panoramskim, monografskim, ili naučnim biografskim i autobiografskim djelima, ali u "Dugo svitanje" dokumenti, zato što određuju život ljudi, bilo da su nad njima, pod njima, ili u njima, drugačije zrače, čak nude novo, drugačije čitanje, čitanje koje ne narušava autentičnost, ali drugačije isijava, drugačije nego pod hladnim naučnim pogledom“.

Nedžad Ibrišimović o ovom djelu kaže: "S pojavom romana 'Dugo svitanje' Halida Kadrića, riječi koje sam uvijek podrazumijevao, naizad sam i glasno izgovorio: hvala Bogu da postoji majka književnost, koja je jedino i mogla na svijet donijeti i iznijeti bol i dramu 'Dugog svitanja'. To nije mogla historija, to nije mogla flozofija, to nije mogla muzika, to nije moglo ništa drugo..."

Autor je na ovom romanu-projektu radio punih 12 godina. Na osnovu recenzija i objavljivanih dijelova romana, u javnosti je pokazan veliki interes za ovo jedinstveno djelo.

U nastavku možete pogledati YouTube listu od 29 epizoda serijala "Dugo svitanje" kojeg je ranije emitirala TVSA.

U organizaciji Udruženja "Prosvjetitelj" Srebrenica-Tim Fojnica, BZK Preporod i Dimenzija Plus, dana 03.12.2019. godine u sali hotela Reumal uspješno je održana promocija historijskog romana "Dugo svitanje" autora Halida Kadrića.

O romanu su na promociji govorili profesor bošnjačke književnosti i teorije književnosti na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Sanjin Kodrić, stručna saradnica za oblast lingvistike - bosanski, hrvatski i srpski jezik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu mr. Elmira Resić i sam autor Halid Kadrić.

Promotori su diskutovali o sadržaju knjige koja obuhvata ogroman broj autentičnih dokumenata koji se mogu naći i u historijskim, sociološkim, panoramskim, monografskim, ili naučnim biografskim i autobiografskim djelima.

"Dugo svitanje" je roman o stvarnim događajima. Na pripremi romana, koji je izašao iz štampe 2010. godine autor je radio punih 12 godina.

Kako je istaknuto, riječ je o jednom od najvećih književnih djela na bosanskom jeziku. U ovom djelu od oko dvije i po hiljade stran­ica, u kojem nije izostavljen nijedan važniji događaj ili ličnost u 20. vijeku, Kadrić donosi romanesknu historiju Bosne i Hercegovine, godinu po godinu, od 1901. do 2000.

Knjiga sadrži četiri toma: u prvom je obrađen austrougarski period do 1918., u drugom Kraljevina Jugoslavija, u trećem život u SFRJ, a u četvrtom prijeratno i vrijeme iza posljednjeg rata u BiH.

"Ja sam prije nego sam počeo pisati knjigu, dugo vremena proveo po arhivima, institutima, bibliotekama, tražeći izvore, i poznate i nepoznate, tako da sam pokušao napraviti jedan mozaik tih značajnih događaja i da vidim koliko su ti događaji utjecali na historijske ličnosti i koliko su opet historijske ličnosti utjecale na historijske tokove", kazao je Kadrić.

Promociji ove značajne knjige je prisustvovao i veliki broj učenika, profesora, te rukovodstvo Srednje mješovite škole "Zijah Dizdarević".

Autor Halid Kadrić za svoje romane dobio je Plaketu Bosanski stećak za doprinos u pamćenju bosanskohercegovačke prošlosti kao i za afirmaciju Bosne i Hercegovine u zemlji i svijetu, što ga dodjeljuje Arhiv FBiH.

Koristimo ovu priliku da se zahvalimo Udruženju "Prosvjetitelj" Srebrenica - Tim Fojnica na donaciji 2 kompleta knjiga "Dugo svitanje" za školsku biblioteku.

Književno-kulturna manifestacija „Susreti Zija Dizdarević“ čuvajući spomen na velikog književnika po kojem nosi ime, i ove godine je ponudila bogat sadržaj i omogućila posjetiocima da uživaju slušajući najreprezentativnija imena bosanskohercegovačke književne scene.

U subotu, 30. novembra, Stručni aktiv profesora bosanskoga jezika prisustvovao je Okruglom stolu o životu i djelu Tvrtka Kulenovića koji je održan u Kulturnom centru „Yunus Emre“. Gost je bio Sezmedin Mehmedinović, bosanskohercegovački književnik, a s njim, u svojstvu domaćina, razgovarao je prof. dr. Enver Kazaz.

U nedjelju, 01. decembra, upriličena je Svečana akademija Manifestacije u sali Općine Fojnica gdje su, kao i svake godine, dodijeljene nagrade za najbolju kratku priču, ali, nakon nekoliko godina pauze, i za najbolji literarni i likovni rad učenika.

Učenici SMŠ „Zijah Dizdarević“ učestvovali su na konkursima za izbor najboljeg literarnog rada i najboljeg likovnog rada, a tema rada bila je „Slika fojničke kasabe u Zijinim djelima“. Adna Kršić osvojila je treće mjesto, Vedad Traljo drugo mjesto, a Sabina Neradin bila je prvoplasirana i pročitala svoj rad na Akademiji. Sve troje su učenici trećeg razreda gimnazije. Za najbolji likovni rad nagrađena je Karahmet Amela, učenica III-2a.

Svečanoj akademiji prisustvovale su profesorice bosanskoga jezika sa rukovodstvom naše Škole.

Saradnja SMŠ „Zijah Dizdarević“ i Književno-kulturne manifestacije „Susreti Zija Didarević“ nastavit će se tokom cijele godine obilježavanjem važnih datuma i održavanjem književnih radionica.

Najbolji literarni rad na temu "Život fojničke kasabe u Zijinim djelima", po javnom konkursu za učenike SMŠ "Zijah Dizdarević" u okviru Književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" napisala je učenica gimnazije Sabina Neradin, kojeg je pročitala na današnjoj akademiji.

Život fojničke kasabe u Zijinim djelima

Mir i hladnoća. Niz pusti sokak vjetar lagano nosi lišće, dok njime protiče život protkan patnjom i neimaštinom, noseći sve te puste godine kao teško breme. Sve dublje seže u čovjekovu dušu i tišti je. Po drvenim krovovima sunce prosipa svoje tople zrake.

Ta mala kasaba bila je stisnuta između dva siva brda, nagnuta nad drvene krovove nakrivljenih kuća.

Čuje se zvuk katanca, dućani se otvaraju. Crveni fesovi dobijaju jarkocrvenu boju pod sunčevim zrakama, ljudi izlaze na sokak. Sjedaju za tezgu, podvijajući noge poda se. Po dvoje-troje ljudi prošeće tim uskim sokakom, nazivaju selam zanatlijama držeći ruke iza leđa, radoznalo zureći u tuđe dućane. Idu prema kafani. Kafana se polahko puni, ljudi piju kahvu iz iste džezve, dajući tome veliki značaj. Dim sve više ispunjava kafanu,  a ljudi šute i ispijaju fildžane s kahvom, okovani mislima. Kao da vrijeme stoji. Niz pusti sokak odjekuju otkucaji starog, debelog sata sa prozora starog sahadžije, dajući život toj ulici. Zatim protrčaše djeca, svojom vikom razbudiše trgovce i zanatlije, koji su već bili klonuli pred poslom, dok njihovi šegrti trpe svaku muku i bez pogovora obavljaju dati zadatak.Začuje se ponegdje i zvuk čekića, ali ne zadugo. Ljudi iz dućana izlaze na sokak, udišući svjež zrak, gledaju niz kaldrmu. Pogledi prazni i tupi. Vrijeme je ručka pa mašu jedni drugima, dogovaraju ko će šta dati pa da konačno nešto pojedu. Ugodni, primamljivi mirisi šire se sokakom. Izrazi lica postaju drugačiji, veseliji, kao da sve dobija smisao. Avlije su ograđene drvenom ogradom, već zastarjelom pod naletima kiše i vjetra. Unutar avlije su nagomilana drva, odjekuje zvuk sjekire. Štale su bile usporedno sa hanom, mjestom gdje se ljudi okupljaju i piju, pa se neugodan miris širio posvuda. Gumna i krtolišta, kao okamenjena, pružaju se nad malim kućama, poput štita. Iza debelih, tamnih i vlažnih zidova nazirale su se sjenke, lijepe, pokorne i skrivene od neželjenih pogleda. Pazile su djecu i krpile odjeću, iz dana u dan. Urezujući se sve jače u misli i dušu, tekao je nelijep i težak bosanski život. I tako, godina za godinom, hladni vjetrovi donesoše novo vrijeme i nove ljude.

Mnogo toga se promijenilo. Fojnica je dosta ljepša, bogatija i prometnija. Zvrka automobila i kamiona ispunjava ulice. Mali zanatski dućani zamijenjeni su velikim trgovinama. Djetinjstvo je izgubilo nekadašnju čaroliju. I pored svih tih promjena, Fojnica posjeduje mnoge prirodne ljepote i prelijepe parkove. Mjesto gdje vrijeme još uvijek stoji, od davnina, a misli putuju daleko.

Sabina Neradin III-1
SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica

Fojnica, 01.12.2019.

Književno-kulturna manifestacija "Susreti Zija Dizdarević" jedan je od najznačajnijih događaja u Fojnici koji se obilježava krajem novembra. Povodom ove manifestacije realizuju se različite aktivnosti, a najčešće književni razgovori sa poznatim bosanskohercegovačkim piscima i akademicima, svečana akademija na kojoj se proglašava najbolja kratka priča, te brojne druge aktivnosti.

Jedna od njih je i posjeta književnika našoj Školi u kojoj su se odvijali zanimljivi književni dijalozi. Naime, poznati bosanskohercegovački književnici Hadžem Hajdarević, Jagoda Iličić i Goran Simić danas su u prostorijama naše centralne Škole, te prostorijama dislociranih odjeljenja u Kiseljaku realizovali književnu radionicu sa učenicima naše Škole razgovarajući o značaju i vrijednosti čitanja.

Književna radionica realizovana je u dva termina: u 10h u prostorijama odjeljenja Kiseljak, a u 13h u centralnoj Školi u Fojnici. Pored gostujućih književnika ovom skupu prisustvovao je i predsjednik Ogranizacionog odbora Književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" gospodin Nevres Jemendžić, direktorica Škole Merima Sijarić, pedagogica Indira Pašalić, Stručni aktiv profesora bosanskog jezika i književnosti, te grupa učenika od prvog do četvrtog razreda.

U razgovoru sa književnicima učenici su iznijeli interesantne stavove o savremenim shvatanjima poezije i proze, te istakli šta je to što u moderno doba plijeni pažnju čitatelja. S obzirom da književnik Simić piše i angažovanu poeziju, neizostavno smo se dotakli teme o odlascima mladih iz Bosne i Hercegovine. Odogovori naših učenika bili su suprotni od očekivanih, a to je da se zalažu za ostanak u svojoj domovini, te da vide svijetliju budućnost koja se gradi upornim i velikim radom. Ovakvi stavovi i zapažanja ostavili su snažan utisak na pristune, te probudili nadu u bolju budućnost naše zemlje.

Čast nam je i zadovoljstvo što su naši današnji gosti podijelili svoje vrijeme sa nama, koje je ovaj novembarski dan učinilo mnogo vedrijim.

U petak 22. novemebra 2019. godine, povodom obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u prostorijama naše Škole, kako centralne, tako i dislociranih odjeljenja u Kiseljaku, naši učenici i profesori pripremili su zanimljiv kulturno-historijski sadržaj.

Prvi čas započeo je intoniranjem himne i posvećen je ovom danu, popraćen historijskim podacima, te sadržajem patriotskog karaktera.

Na školskom radiju "Veliki odmor" direktorica Škole Merima Sijarić uputila je svim učenicima i uposlenicima iskrene čestitke povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.

U holu Škole postavljena je izložba sa učeničkim radovima pod nazivom "Moja BiH" koju su realizovali profesori Dženan Karalić i Meliha Crnalić, koji su također pripremili i bogat kulturno-historijski program koji je emitovan putem školskog radija, te izložba "Ikebana" sekcije "Kreativni mladi" koju je predvodila pedagogica Škole Indira Pašalić.

Svoju ljubav prema domovini učenici su izrazili i kroz literarne i likovne radove, te na taj način pokazali kako njeguju ovaj datum, te da su svjesni njegovog značaja. Osim toga, učenici naše Škole prisustvovali su i obilježavanju Dana državnosti koje je organizovalo Udruženje antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) općine Fojnica na kojem su izveli performans i recital "Pjesma mrtvih proletera" Branka Ćopića.

Na dostojanstven način obilježili smo Dan državnosti naše domovine, te ukazali na značaj i vrijednost rodoljublja.

Sretan ti rođendan, domovino!

O Danu državnosti Bosne i Hercegovine

Prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) je održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na tom zasijedanju je donesena odluka o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene historijske granice, a Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.

Na dan, 25. novembra 1943. godine, Bosna i Hercegovina je obnovila svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.

Nekoliko dana nakon toga, spomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasijedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu. BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb.

Zaključak zasijedanja ZAVNOBiH-a je da je Bosna i Hercegovina tom odlukom definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Na zasijedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo je i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBiH-a svih bh. naroda.

Asocijacija evropskih udruženja klasičnih jezika (EuroClassica) i ove godine je organizovala testiranje za Evropski certifikat za klasične jezike (ECCL) na temelju standardiziranog Evropskog plana i programa za klasične jezike (European Common Framework for Classical Languages).

ECCL (European Certificate for Classics) je međunarodno takmičenje u poznavanju latinskoga jezika i rimske kulture koje se održava pod pokroviteljskom Vijeća Evrope. Riječ je o diplomama koje su uvrštene u evropski okvir poznavanja klasičnih jezika. Ove godine je učestvovalo 26 zemalja Evrope, među kojima i Bosna i Hercegovina.

Test se sastoji od originalnog teksta na latinskom jeziku, a ispod su pitanja koja se odnose na razumijevanje teksta, gramatiku te rimsku civilizaciju i kulturu. Testiranje je održano 27.11.2019. i to na razini Vestibulum (osnovni nivo - gradivo 1. i 2. razreda) za latinski jezik (ELEX).

Ove godine je prvi put učestvovala i naša škola. S profesoricom latinskog jezika Stjepanom Komšić, našu školu su predstavili učenici: Amila Jusić, Amila Džafić, Dženis Fejzić i Haris Ibrahimspahić.

Večeras je u prepunoj kino sali u Fojnici izvedena pozorišna predstava "Hanka" autora Isaka Samokovlije, u okviru Književno-kulturne manifestacije XXXV "Susreti Zija Dizdarević", koju su pripremili učenici SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica, uz pomoć i režiju profesorice Zilhe Hadžić.

U tih nešto više od pola sata uživanja u predstavi, smješteni su veliki trud i posvećenost mladih srednjoškolaca i njihove profesorice Zilhe Hadžić, te osoben šarm kakav mogu imati djevojke i mladići tog uzrasta.

Predstava u kojoj je uz klasičnu pozorišnu igru dosta plesnih elemenata i romske muzike zaslužuje posebnu pažnju jer se trebalo upustiti u izazov da se jedan tako ozbiljan dramski tekst postavi na scenu u "skraćenoj verziji".

Sa ovom predstavom učenici su se već predstavili povodom Dana državnosti 2018. godine u Kiseljaku, te u Goraždu u sklopu kulturne manifestacije "Dani Isaka Samokovlije-Sunce nad Drinom" ove godine.

O kvalitetu izvedene predstave govori festivalska nagrada u kategoriji srednjih škola na 18. Festivalu srednjoškolskog teatra Bosne i Hercegovine održanog u Živinicama od 15. do 19. aprila 2019. Nagrada za umjetničko-pedagoško vodstvo dodjeljena je našoj profesorici Zilhi Hadžić za rad na predstavi "Hanka" dramske sekcije naše škole.

Učenici SMŠ "Zijah Dizdarević" uzeli su učešće u projektu pod nazivom "Ujedinjeni u različitosti" koji organizira Centar za edukaciju mladih, uz podršku Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, a pod pokroviteljstvom Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

Projekat se provodi od jula 2019. do jula 2020. godine. Glavni cilj projekta je stimulisanje i jačanje mladih ljudi uz želju da budu tolerantni i jednaki svojim vršnjacima iz različitih etničkih grupa, promovirajući naše razlike kao naše bogatstvo kroz kulturno naslijeđe regije srednje Bosne.

Projekat obuhvata jedanaest srednjobosanskih gradova i u sklopu projekta planirano je i provođenje aktivnosti u jedanaest srednjih škola na području Srednjobosanskog kantona u kojima će se održati treninzi na temu "Kulturno naslijeđe regije Srednje Bosne".

U toku treninga uradit će se edukacija mladih koji će postati vršnjački edukatori i omogućiti im da stečeno znanje prenose svojim vršnjacima. Finalne aktivnosti se planiraju u maju 2020. godine u Travniku gdje bi se održao sajam u kojem bi se svih jedanaest općina predstavilo kroz svoje kulturno naslijeđe.

Dana 18.11.2019. godine u našoj školi održana je radionica (obuka) u sklopu ovog projekta. Koordinator projekta je pedagogica škole Indira Pašalić, a trening su prošli sljedeći učenici: Alma Bunić, Nafija Karić, Amra Mehanović, Ajla Mukača, Amila Jusić, Larisa Ovčina, Mahira Sivro, Saima Šarac, Aid Klisura, Amel Turko, Muhamed Zahirović, Asmir Kozica i Edina Fejzić.