Naši učenici

Dragi naši maturanti i maturantice, iskreno vam preporučujemo da posjetite interaktivni web portal upis.unsa.ba i saznate sve o upisu na fakultete Univerziteta u Sarajevu.

Univerzitet u Sarajevu nudi mogućnost izbora više od 500 studijskih programa, od kojih su 254 na prvom ciklusu studija. U studijskoj 2018/2019. godini budući student će moći aplicirati na konkurs predajom dokumenata na više fakulteta/akademija.

"Dan otvorenih vrata Univerziteta u Sarajevu" bit će upriličen 11. aprila 2018. godine u Kampusu Univerziteta u Sarajevu.

Pozivamo vas da se o detaljima informišete na gore navedenom linku.

PISA (Programme for International Student Assessment) predstavlja Program međunarodnog istraživanja znanja i vještina učenika, koji se provodi pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

PISA studije procjenjuju petnaestogodišnje učenike, jer u većini OECD zemalja ova starosna granica ujedno predstavlja i granicu obaveznog obrazovanja. Budući da se PISA istraživanje zasniva na starosnoj dobi učenika, uobičajeno je da u PISA istraživanju učestvuju učenici prvog razreda srednje škole. U ciklusu PISA 2018 procjenjivat će se učenici rođeni 2002. godine.

PISA 2018 je sedma PISA studija koja se provodi od 2000. godine. Uzorak ovog istraživanja uključuje 82 zemlje učesnice, a od toga su 72 zemlje iz prošlih ciklusa, a 10 je novih država. Ove godine među novim učesnicima našla se i Bosna i Hercegovina.

Voditelj cjelokupnog procesa PISA istraživanja u Bosni i Hercegovini je Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, koja ima ulogu državnog PISA centra. Istraživanje se provodi u saradnji sa svim obrazovnim vlastima u Bosni i Hercegovini i s uzorkovanim srednjim školama.

U periodu od aprila do maja 2017. godine provedeno je probno PISA 2018 istraživanje u našoj zemlji u 80 srednjih škola i obuhvatilo je oko 4.000 učenika prvih razreda srednjih škola rođenih 2001. godine. Probno PISA testiranje je obavljeno da bi se ispitale sve utvrđene PISA procedure koje podliježu PISA standardima, ali se ne koristi za analizu učeničkih postignuća. Glavno PISA 2018 israživanje provest će se u periodu od aprila do maja 2018. godine.

SMŠ „Zijah Dizdarević“ je jedna od 236 škola u Bosni i Hercegovini koje čine uzorak istraživanja PISA 2018. Tim povodom, profesor Munir Softić je u utorak, 06. marta, u prostorija MSTŠ Travnik, prisustvovao seminaru za školske saradnike u procesu PISA istraživanja. Seminar je organizovan u cilju informisanja školskih saradnika o PISA 2018 istraživanju i pripremanju saradnika za uspješno provođenje istraživanja u matičnim školama.

PISA procenjuje čitalačku pismenost, matematičku pismenost, te pismenost prirodnih nauka. PISA zadaci se ne baziraju na nastavne planove i programe nego na usvojena funkcionalna znanja, vještine, opšte i kroskurikularne kompetencije. U svakom ciklusu PISA istraživanja, akcenat se stavlja na procjenjivanje jedne od ovih oblasti. Čitalačka pismenost će biti glavna domena 2018. godine.

Osim o znanju i vještinama učenika, PISA prikuplja podatke i o individualnim, školskim i sistemskim faktorima koji doprinose postignuću učenika, odnosno pruža indikatore i objašnjava odnose između učeničkih postignuća i demografskih, socijalnih, ekonomskih i obrazovnih varijabli. Uz to, prikupljajući podatke u redovnim trogodišnjim ciklusima, PISA pruža indikatore trenda, te na taj način omogućuje zemljama učesnicama praćenje napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva, te učinka obrazovnih reformi.

Kvalitetan obrazovni sistem danas je jedan od najvažnijih faktora uspješnih ekonomija, a PISA se pokazala dobrim prediktorom privrednog rasta i ekonomskog razvoja neke zemlje. Podaci dobiveni PISA-inim istraživanjima pokazuju koliko dobro obrazovni sistem pojedine zemlje uspijeva osigurati svojim učenicima stjecanje ključnih kompetencija i stvoriti preduvjete za cjeloživotno učenje. Uz to, PISA-ini rezultati omogućuju identificiranje uspješnih obrazovnih politika i praksi zemalja učesnica koje postižu dobre rezultate ili pokazuju značajan napredak u PISA-i tokom vremena, što zatim zemljama pomaže u primjeni sličnih modela i praksi kako bi unaprijedile svoj obrazovni sistem.

PISA rezultati ne utiču na ocjenjivanje niti učenika niti nastavnika. Oni ukazuju na unapređenje obrazovnih sistema i obrazovnih politika u državama koje učestvuju u istraživanju. Rezultati učenika i škola se ne izvlače niti procjenjuju pojedinačno, već se prikazuju kao cjelokupna postignuća učenika određene zemlje. Podaci o uspješnosti učenika na ovim testovima omogućit će da se utvrdi kvalitet, pravednost i efikasnost obrazovnih sistema, a oni koji se bave obrazovnom politikom mogu da ih iskoriste za bolje planiranje nastavnih programa, unapređivanje udžbenika, usavršavanja i obuku nastavnika.

Svim uposlenicama u obrazovnim institucijama na područja Srednjobosanskog kantona, kao i svim drugim ženama u Srednjobosanskom kantonu i Bosni i Hercegovini, a posebno našim zaposlenicama i učenicama čestitamo 8. mart, Međunarodni dan žena.

Fojnica, 08.03.2018. godine

Kolektiv SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica

U organizaciji Udruženja matematičara Tuzlanskog kantona (UM TK) i Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dana 20.01.2018. godine je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Tuzli održana prva jednodnevna radionica "Škola GeoGebre" za nastavnike i profesore matematike, u svrhu stručnog usavršavanja.

Školu GeoGebre je otvorio predsjednik UM TK prof. dr. Enes Duvnjaković, a predavači prvog dana su bili prof. dr. Nermin Okičić i Mirnes Smajilović, prof. matematike u SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica.

Značaj interaktivnog softvera GeoGebra u nastavi matematike

Savremeni pristupi u nastavi imaju za cilj da se stečeno teorijsko znanje primjeni u praksi. Interaktivni sadržaji u nastavi su poseban vid nastave pomoću računara koji su primjenjivi u svim disciplinama a posebno u prirodnim i tehničkim naučnim oblastima u kojima postoji realna potreba za vizualizacijom procesa.

Jedan od najvažnijih ciljeva poučavanja matematike je naučiti učenike misliti, odnosno osposobitiih za rešavanje problema u budućem životu. Konkretno se ovdje misli na primjenu stečenog teorijskog znanja u praksi. U radu matematičar George Polya opisuje model rješavanja  problema u matematici koji se sastoji od četiri koraka: problem, donošenje plana, izvođenje plana i pogled unazad. Možemo zaključiti da se istraživački usmjerena nastava potpuno uklapa u navedni model rješavanja problema. Primjena interaktivnih sadržaja itekako nalazi primjenu u ovom modelu.

Matematički obrazovni softveri su namijenjeni za inovativno, interaktivno i dinamičko podučavanje iz raznih oblasti matematike.

GeoGebra je dinamički matematički besplatni softver koji povezuje geometriju, algebru i analizu. Razvio ga je Markus Hohenwarter na Florida Atlantic Univerzitetu za učenje i podučavanje matematike od srednjoškolskog do fakultetskog nivoa.

U prvom slučaju, GeoGebra je dinamički geometrijski sistem. Možemo izvoditi konstrukcije s tačkama, vektorima, dužima, pravim, konika, kao i crtati grafike funkcija, a zatim ih dinamički mijenjati. Sa druge strane, GeoGebra obezbjeđuje neke tipične funkcije sistema računarske algebre, kao što je nalaženje značajnih tačaka funkcije (nule, ekstremne tačke, prevojne tačke), direktno zadavanje jednačina i koordinata, izračunavanje izvoda i integrala zadanih funkcija. Zato je GeoGebra dobar izbor za višestruku reprezentaciju matematičkih objekata. Primjena bi bila najkorisnija učenicima za rješavanje matematičkih problema kako na časovima tako i van njih.

GeoGebra je kreirana sa ciljem da pomogne učenicima u boljem razumijevanju matematike. Učenici mogu lahko manipulisati sa promjenljivima, jednostavnim prevlačenjem "slobodnih" objekata po ravni crteža, ili upotrebom klizača. Učenici tehnikom manipulisanja slobodnih objekata generišu promjene, a potom uočavaju kako se to odražava na zakonitost ponašanja zavisnih objekata. Na taj način, učenici su dobili mogućnost da rješavaju i uočavaju neke probleme putem dinamičkog istraživanja tih matematičkih relacija.

GeoGebra obezbjeđuje dobre mogućnosti za kooperativno učenje. Kooperativno učenje predstavlja dobar izbor načina rada za mnoge matematičke oblasti. Klasična predavanja bi trebalo zamijeniti sa tematski orijentisanim interaktivnim. Primarna uloga nastavnika nije predavanje, objašnjavanje ili neki drugi vid pokušaja "transfera" matematičkog znanja, već kreiranje situacija koje će omogućiti učenicima da brže "naprave" neophodne mentalne konstrukcije. U tom smislu, GeoGebra pruža višestruke mogućnosti za kooperativno učenje, na primjer rad u malim grupama, ili interaktivna nastava cijelom razredu, ili pak individualne/grupne prezentacije učenika.

Sa druge strane, GeoGebra nastavnicima nudi značajne mogućnosti za kreiranje interaktivnih obrazovnih materijala koji mogu biti dostupni i na internetu. GeoGebra stimuliše nastavnike da koriste tehnologije u nastavi, na poljima: vizualizacija matematike; "istraživanja" u matematici; interaktivni časovi putem sajta, ili na daljinu; razni oblici primjene matematike, itd.

GeoGebru možete preuzeti u prilogu ispod.

GeoGebra pomoć možete pogledati na linku http://wiki.geogebra.org ili preuzeti verziju standardnog priručnika:

Interaktivne besplatne materijale možete pogledati i preuzeti sa GeoGebra Tube http://tube.geogebra.org.

U našoj školi je 28.2.2018. godine obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine - 1. mart.

U toku prvog časa na školskom radiju je emitiran prigodan program. U holu škole je izložen pano literarne sekcije i čestitka Dana nezavisnosti.

Navedene aktivnosti su realizirali učenici literarne i radijske sekcije: Asja Tulumović, Omar Kapo, Abdurahman Ismetović, Kenan Ramić, Iman Čobo, Lejla Kršić, Merima Durić, Amina Bukvić i Faris Salčinović te profesori Nail Hajdarpašić, Sabit Muhić i profesorica Alma Kljaho.

Život u slobodi, život u suverenoj Bosni i Hercegovini je kroz višestoljetnu prošlost naroda koji su Bosnu i Hercegovinu smatrali svojom domovinom, predstavljao najvažniji cilj i smisao borbe za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine građani Bosne i Hercegovine svih nacionalnosti su se odlučili za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana.

Shodno tome, Vijeće ministara Evropske unije je 6. aprila 1992. godine donijelo odluku o međunarodnom priznanju Republike Bosne i Hercegovine. Nažalost, isti dan - 6. aprila 1992. godine, na dan kada je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata, počela je agresija na Bosnu i Hercegovinu.

Ogromna cijena koja je plaćena nevinim ljudskim životima, je omogućila život u nezavisnoj državi Bosni i Hercegovini

Hrabrost građana Bosne i Hercegovine, koji su svojim životima branili domovinu, izlagali se svakodnevnim bombardovanjma i snajperskim hicima, je razlog što mi, građani Bosne i Hercegovine, danas u slobodi i nezavisnosti obilježavamo ovaj važni događaj u histoji naše domovine - 1. Mart - Dan nezavisnosti.

S puno nade i entuzijazma, naša zemlja danas živi i gleda u svjetliju budućnost. Mlade generacije nastavljaju koračati stazama uspjeha, ali čuvaju i njeguju tradiciju, ne zaboravljaju heroje svoje zemlje, bore se za ljepšu, bolju i jaču Bosnu i Hercegovinu.

Koristimo ovu priliku da našim učenicima i uposlenicima te svim građanima Bosne i Hercegovine čestitamo 1. mart - Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U skladu sa nastavnim kalendarom, četvrtak, 01.03.2018. godine, je neradni dan i neće se izvoditi nastava.

Radionica pod nazivom "Multiplicirana znanja u školama i prevencija svih oblika nasilja" održana je 12. januara 2018. godine za nastavno osoblje naše škole, a u saradnji sa stručnom nevladinom organizacijom "Medica" Zenica i Ministarstvom obrazovanja, nauke,  kulture i sporta SBK/KSB.

Certificirane trenerice za borbu protiv nasilja nad djecom u porodici i školi, profesorice Salčinović Đenita i Sikirić Vehabović Edina, održale su radionicu za nastavno osoblje SMŠ "Zijah Dizdarević" istaknuvši osnove o prepoznavanju različitih vrsta nasilja, resurse u zajednici za podršku žrtvama, referalne mehanizme i načine sprječavanja svih oblika nasilja.

Cilj interaktivne radionice u školi je podsjetiti na neizmjernu važnost odgojno-obrazovnog sistema u procesu oblikovanja pojedinca koji ne iskazuje elemente nasilnog ponašanja unutar društvene zajednice.