Konkursi i natječaji

Menadžment SMŠ "Zijah Dizdarević" organizovao je podjelu novogodišnjih paketića za djecu i unučad uposlenika Škole.

Podjela je upriličena danas, 29.12.2022. godine, u dvorani Škole.

Pored druženja sa Djeda Mrazom koji im je uručio paketiće, mališani su se međusobno družili, veselili, pjevali i plesali uz omiljene pjesmice.

SMŠ "Zijah Dizdarević" je obrazovna institucija koja svoje učenike nastoji odgajati i obrazovati kroz različite sadržaje kako u ustanovi tako i izvan školskih klupa. Profesori i menadžment naše škole preuzimaju veliku odgovornost za organizaciju sličnih sadržaja i time doprinose unapređenju odgojno-obrazovnog rada u našoj školi, i sve navedno se ponavlja iz godine u godinu.

U srijedu, 28. decembra, više od 300 učenika u pratnji 35 profesora posjetili su Narodno pozorište u Sarajevu. Na repertoaru je bila dramska predstava "Sve se nekako preživi, osim smrti" u režiji Dine Mustafića, po tekstu Ljubice Ostojić, koja govori o Sarajevu i njegovom ironičnom pogledu na sebe. Glavni protagonist predstave je Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, koja ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze. Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način.

U predstavi "Sve se nekako preživi, osim smrti" igraju Ejla Bavčić, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović i Vedran Đekić, Balet NPS i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

RIJEČI AUTORA

Sve se nekako preživi, osim smrti (2011) dramski je tekst s izvjesnom biografijom (objavljen, preveden, javno čitanje u UK Parobrod u Beogradu), a i sudbinom da mu u Narodnom pozorištu (mjestu prvih fascinacija i susreta spisateljice s teatarskom umjetnošću) bude scenska praizvedba.

Dramski tekst koji vrlo slobodno biva prevođen na adekvatan scenski jezik, kao otvoreni literarni element, postaje predloškom redateljskom konceptu. Stvara se ponovno u interaktivnoj suradnji s glumcima, s novim dopisivanjima, štrihovima, dokumentarnim materijalom, adaptacijom, poantiranom aktualizacijom, korištenjem stihova W. Szymborske, A. Sidrana, glumačkih tekstualnih improvizacija, vizualne stilizacije i pokreta, funkcionalnog korištenja muzičkog elementa, i dokumentarnog video materijala, složenog simboličkog sustava…

Ambiciozan koncept specifičnog i prepoznatljivog redateljskog rukopisa Dine Mustafića.Zašto ova predstava sada i ovdje? Svaka predstava, barem implicite, hoće sobom nešto kazati o razlozima svog scenskog života. Ova, kroz živote i smrti jedne sarajevske obitelji/porodice govori i o suvremenom Sarajevu. O apsurdu kojem zorno svjedočimo, govorimo i šutimo.“Čudan Grad. Ne možeš ni u njemu, ni bez njega, a moraš. Ne da ti maknuti, a tjera te od sebe. Ko je i koliko živ u ovom Gradu, ne zna se. Najbolje ga vidiš zatvorenih očiju, iz očaja, ili s drugog kraja Svijeta.”

Ljubica Ostojić

RIJEČI REDITELJA

Preferiram teatar koji pruža otpor svim pokušajima da se komercijalizira kroz„lakše i pitke komade”. Zanimaju me dramski tekstovi koji se daju postaviti u kritičkom odnosu prema društvenim temama. Vidjeti vlastiti nakazni odraz u vremenu u kojem živimo, nije nimalo jednostavan scenski zadatak. Dramski tekst Ljubice Ostojić nudi mogućnost za otvoreno kazalište, nešto novo i rubno, istraživačko u propitivanju scenske forme i izraza.

Takvi dramski komadi čine da se bolje osjećate i u neuspjelom redateljskom pokušaju, nego u radu na dosadnim repertoarnim predstavama koje gode malograđanskoj publici ‐ jer ne daj Bože da se uznemire ili zapitaju o bilo čemu u teatru. Scena je metafizički prostor u kojem se može još uvijek slobodno misliti, čak i o svom rodnom gradu, s kojim nikad nisi načisto. To je u dobrom smislu neuništiv grad, brzo se regenerira, vitalan je i ima atmosferu koja zna biti zavodljiva i šarmantna, ali i nepodnošljivo okrutna.

Svaki grad se mijenja baš poput junaka ove drame. Volim sarajevski ironični pogled na sebe, kao i skeptičan pogled na svijet. Zbog toga je Sarajevo sudbinski i mitski grad.

Malo je sredina u kojima se ljubav i kompliment prema sopstvenom gradu izražavaju sa porugom, štosom i negacijom, jer bi u suprotnom sve bilo pleonazam i kič, pa stoga i mi, u radu na ovoj predstavi, nismo željeli napuštati taj “prepoznatljivi” duh, sve dok možemo preživjeti.

Dino Mustafić

Učenici SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica su 1. decembra 2022. godine, prvi put organizovali Večer matematike u našoj školi.

Večer matematike je skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava učenika prema matematici. Učestvovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu - zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome šta matematika jeste i čime se bavi, te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo.

U Večeri matematike je učestvovalo 30 učenika II i IV razreda IT gimnazije sa profesorom matematike Mirnesom Smajilovićem.

Direktor škole Samir Kučuk se pridružio programu Večeri matematike i iskazao zadovoljstvo zbog učestvovanja naše škole u ovakvim projektima, koji uz zabavu nude i nove spoznaje.

U okviru Kulturno-umjetničke manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" tradicionalno se objavljuje Konkurs za najbolji literarni rad. Na ovom, 6. po redu Konkursu, učestvovali su učenici SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica. Učenici su pisali radove na temu "Gdje god da odem, u srcu nosim svoj grad".

Dvadesetak učenika je uzelo učešće i dostavili svoje radove.

Profesorice bosanskog jezika i književnosti naše škole pregledale su radove i odabrale njih deset, za koje su smatrale da su najkvalitetniji. Radovi su predati Stručnom žiriju Susreta, a odlukom žirija odabrana su tri najbolja rada.

Nagrada za treće mjesto pripala je učeniku Abdulvarisu Duharkiću, za drugo mjesto učenici Bišćo Lejli, a kao najbolji je ocijenjen rad učenice Almine Bejtić.

Nagrađeni učenici su dobili diplomu, komplet knjiga Kluba knjige Liber Libertas te prigodne novčane nagrade.

Dodjela nagrada upriličena je posljednjeg dana Manifestacije, na svečanoj Akademiji održanoj u hotelu Reumal u nedjelju 27.11.2022. u 11h. Tom prilikom je učenica Almina Bejtić pročitala rad s kojim je osvojila prvo mjesto.

Zahvaljujemo se svim pojedincima i organizacijama koji su dali svoj doprinos i uzeli učešće u realizaciji ove manifestacije.

Bosna je još od najranijeg doba bila granica, raskršće Istoka i Zapada te kao takva neprestano je bila na udaru različitih političkih, društvenih, kulturnih previranja. Iako je bila na udaru različitih sila, ona je oduvijek bila svoja i autentična.

U srednjovjekovnom periodu na tlu današnje Bosne uzdigla se srednjovjekovna Bosna. Bosansko kraljevstvo će izroditi nijeme svjedoke naše opstojnosti preko kamenih spavača, stećaka, koji će u budućnosti glasno svjedočiti o Njenom i našem postojanju i autentičnosti. Srednji vijek je i vrijeme nastanka rodnog lista naše domovine, Povelje Kulina-bana, napisane 29. 8. 1189. godine. Osmansko carstvo okupira Bosnu 1463. godine što će predstavljati i početak jako dugog perioda smjenjivanja različitih svjetskih sila na ovim prostorima. Naša država gubi državnost koju će vratiti na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. godine.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine u SMŠ "Zijah Dizdarević" obilježen je prigodnim programom koji je upriličen u prostorijama škole u Fojnici i Kiseljaku. Naši učenici su uz pomoć profesora, provođenjem brojnih aktivnosti željeli pokazati historijski značaj ovog datuma za domovinu i sve njene stanovnike.

Najprije su profesori naše škole uzeli učešće na malonogometnom turniru Dan državnosti BiH - Fojnica 2022 kojeg organizuje udruženje ASPEKT Fojnica.

U protekloj sedmici održan je i međurazredni malonogometni turnir. Pobjedu je odnijelo odjeljenje medicinske škole IV-2, drugo mjesto je odnijela ekipa učenika iz odjeljenja III-6 i III-2, dok je treće mjesto pripalo ekipi IV-1. Na turniru je titulu najboljeg igrača dobio učenik Vedad Pamić (IV-2), najbolji strijelac je bio Amer Muflizović (IV-2), a najbolji golman Edin Alibegović (IV-1).

Dan državnosti BiH obilježen je i u našoj školi u Kiseljaku. U školskom holu je istaknuta čestitka uz kreativne radove – Buket za moju BiH, istaknut je kratki historijski pregled na engleskom jeziku, a upriličena je izložba likovnih i literarnih radova koji su tematski prilagođeni.

Učenik dramske sekcije Said Tutnjević monologom pod nazivom "Sa Poveljom" predstavljao je našu školu na manifestaciji koju je organizovalo Kulturno-umjetničo društvo "1001 noć" u objektu Lječilišta Reumal u srijedu, 23. novembra.

U četvrtak, 24. novembra, u prostorijama škole u Fojnici program je započeo intoniranjem himne, nakon čega je nastavljen putem radijskog programa. Istaknut je značaj svih prirodnih, historijskih, kulturoloških bogatstava BiH, kao i njene osobitosti. Program je obogaćen i muzičkim numerama sa temom rodoljublja. Pored radijskog programa, u školskom holu postavljena je čestitka povodom Dana državnosti, istaknuta je Povelja Kulina-bana te likovni radovi koji prikazuju grbove naše države kroz historiju. U školskom holu izloženi su i sapuni u bojama zastave BiH, koje su ranije pripremili članovi sekcije Nukleus. Također, među izloženim predmetima bili su i samostalni radovi različitih predmeta koje su radili učenici drvoprerađivačke struke. Revijalnom malonogometnom utakmicom fojničkih i kiseljačkih odjeljenja naše škole završeno je ovogodišnje obilježavanje Dana državnosti BiH.

Ovom prilikom svim Bosancima i Hercegovcima širom zemaljske kugle čestitamo Dan državnosti naše jedne i jedine Bosne i Hercegovine!

Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava CIVITAS tradicionalno organizuje svake godine godišnju konferenciju građanskog obrazovanja na kojoj sumira učinke tokom prethodne godine i pruža mogućnost učesnicima da predlažu konkretne korake za buduće programe CIVITAS-a. Ovogodišnju, 23. po redu CIVITAS Godišnju konferenciju školskih programa građanskog obrazovanja otvorili su izvršna direktorica Sandra Sladaković i predsjednik Civitas Skupštine Alija Lapo.

Direktorica Sladaković je podsjetila kako svake školske godine neki oblik nastave građanskog obrazovanja pohađa 190 000 učenika i učenica. Program u proteklih 25 godina obučio 40 000 nastavnika, omogućio obrazovanja za demokratiju i ljudska prava za 1,6 miliona učenika i donirao 1,2 miliona udžbenika i didaktičko-metodičkih priručnika za nastavnike.

Predsjednik Lapo podsjetio je na Alumni mrežu naših učenika i nastavnika koje danas susreće u nekim novim ulogama: bivše učenike kao nastavnike, obučene nastavnike kao ministre i kako je snažan osjećaj pripadanja zajedničkoj viziji odgojno-obrazovnih zadaća da se međusobno doživljavaju kao članovi jedne velike porodice.

Već drugu godinu za redom naša profesorica Đenita Salčinović je mentorica i voditeljica sesija strateškog planiranja CIVITAS Godišnje konferencije.

Fokus ovogodišnje konferencije bio je na obrazovanju za mir. Zadatak je bio da se pripreme radionički programi za obuku učesnika Konferencije koristeći postojeće nastavne planove i programe i lekcije predmeta Demokratija i ljudska prava / građansko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama.

Polazeći od stanovišta da je obrazovanje za mir cjelovit participativan proces koji uključuje učenje o demokratiji i ljudskim pravima, nenasilju, socijalnoj i ekonomskoj pravdi, rodnoj ravnopravnosti, te da u osnovi podrazumijeva mir u širem smislu (vršnjaci, porodica, društvo), sigurni smo da programi demokratije u osnovnoj i srednjoj školi, odnosno konceptualne karakteristike već postojećih tekstova i vježbi unutar lekcija, uz neophodno prilagođavanje i unošenje novih sadržaja, mogu obezbijediti osnovne zahtjeve obrazovanja za mir.

Kroz ove nastavne sadržaje, timski rad i saradničko učenje, problemske zadatke i praktičnu nastavu građanskog obrazovanja postižu se slijedeći ishodi učenja:

• svijest o individualnoj inkolektivnoj odgovornosti,
• argumentirano iskazivanje stavova,
• skolonost postizanju kompromisa i nenasilno rješavanje sukoba,
• kritičko promišljanje odluka lidera i vlasti,
• razlikovanje moći od autoriteta,
• prepoznavanje i sprječavanje diskriminacije i govora mržnje.

U okviru Književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" Organizacioni odbor Susreta u saradanji sa SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica upriličio je radionicu Književnici sa učenicima.

Gosti predavači bili su književnik Hadžem Hajdarević i prof.dr. Edin Pobrić, teoretičar književnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Nakon pozdravnih riječi, profesor Pobrić je učenicima kroz svoje predavanje približio pisanje poezije, te istakao važnost poezije u današnje vrijeme.

Književnik Hajdarević je naglasio važnost druženja sa knjigom, njegovanje našeg jezika te je učenicima čitao svoju poeziju.

Učenica IV-1 razreda Fatima Bunić ohrabrena riječima naših gostiju čitala je stihove poezije koje je sama napisala.

U završnom dijelu radionice obratio se i g. Nevres Jemendžić predsjednik Organizacionog odbora "Susreti Zija Dizdarević".

Radionici su prisustvovali učenici naše škole, a radionica se održala u dva termina - prvi termin za učenike u prostorijama škole u Kiseljaku i drugi termin u prostorijama škole u Fojnici. Pored ove radionice, učenici naše škole učestvuju i u drugim aktivnostima koje provode Susreti kao što je Šesti javni natječaj/konkurs za najbolje literarne radove, u kojem su učenici uzeli svoje učešće.

Zahvaljujemo se gostima predavačima kao i Organizacionom odboru Susreta, te nadamo nastavku uspješne saradnje i u budućnosti.

Međunarodni dan djeteta obilježava se svake godine 20. novembra i taj dan je posvećen djeci i njihovoj dobrobiti. Obilježava se od 1989. godine kada je usvojena Konvencija o pravima djeteta od Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Konvencija o pravima djeteta je međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelom svijetu. Konvenciju je ratificiralo 196 država između kojih je potpisnica i naša država Bosna i Hercegovina. Sadrži univerzalne standarde koje države potpisnice Konvencije moraju garantovati i svakom djetetu osigurati jednaka prava i priliku: na život, ime, porodicu, ljubav, zdravstvenu njegu, obrazovanje, da razvijaju svoje sposobnosti i talente; da budu sigurni i zaštićeni.

Učenici naše škole su obilježili ovaj dan isticanjem plave boje i izradom panoa na kojima su istaknuli prethodno navedena prava djeteta.

Prava djece su univerzalna i trajna. Djeca su naša budućnost i svaka nova generacija bi trebala imati priliku za stvaranje boljeg svijeta, dostojnog djeteta.

"Ćelija je osnovna jedinica građe i funkcije svih živih bića" – definicija je koje se i danas sjećaju mnogi bivši srednjoškolci.

Međutim, učenici naše škole svoje znanje nadograđuju, pored teorijskog načina, i na praktičan način i tako lakše savladavanju nastavno gradivo. Takve metode učenja često se primjenjuju i na časovima biologije koje realizuje profesorica Nela Mušanović.

Nakon što su usvojili teorijski dio nastavnog gradiva o ćeliji, učenici su imali zadatak da izrade model biljne i životinjske ćelije sa ćelijskim organelama, a s ciljem da uoče sličnosti i razlike u građi ćelija.

Koristeći različite materijale (glinamol, stiropor, plastelin, karton, čačkalice, pribadače, stikere, makaze, markere, olovke, tempera boje za slikanje, flomastere, žicu, kartonske kutije i dr.) učenici su pokazali svoju inovativnost i kreativnost. Tako su nastali maštoviti modeli koji su izloženi u učionici.

Ovakvi časovi definitivno pomažu učenicima da lakše razumiju i usvoje nastavne sadržaje, ali su i dokaz da se najbolje nauči kada se iskombiniraju teorija i praksa.