Novosti

U okviru 31. Sajma Knjige u Centru Skenderija, 18.04.2019. u "Bosanskoj kući" održana je panel diskusija na temu "Uvođenje modela STEM edukacije u sistem obrazovanja" gdje je IMTEC sa stručnjacima iz ove oblasti predstavio proizvode kompanija Kitronik, TTS Group i Makeblok, svjetskih lidera u proizvodnji mikročipova, robotića i dodataka koji se koriste u STEM edukaciji.

Panel diskusiji, ispred SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica, prisustovali su naši profesori prirodno-matematičkih predmeta iz STEM područja, i to Lejla Abdulahović Smajilović, prof. fizike i Mirnes Smajilović, prof. matematike zajedno sa učenicima koji imaju izražen interes za STEM predmete: Dženis Kajević, Almedina Pehlivan i Sumeja Mekić.

Na panelu su učešće uzeli:

• prof. dr. Muharem Avdispahić, redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarejevu;
• Vahid Čustović, prof. matematike i informatike, direktor Osme osnovne škole „Amer Čenanović“ Ilidža, prve osnovne škole u Kantonu Sarajevo koja je uvela STEM u svoj obrazovni proces i opremila kabinete STEM opremom;
• ing. Matko Ugrin, direktor kompanije "3D Print Prototypes" iz Zagreba, regionalnog lidera u isporuci STEM komponenti;
• Aleksandra Kuljanin, članica IT Girls tima BiH i predstavnik UNDP BiH;
• Belma Alagić, dipl. komunikolog, direktorica firme Bookvar Sarajevo, koja je govorila ispred Udruženja Bit Alijansa BiH;
• Moderator panela je bio osnivač Imtec-a Selmir Vrabac dipl.el.ing.

U diskusiji koja je trajala nepuna dva sata, razmotrene su mogućnosti za uvođenje STEM modela edukacije u sistem obrazovanja u BiH. Panel diskusiju su pratili nastavnici, ali i drugi zainteresovani za ovaj model obrazovanja.

Učesnici panela su zaključili da je neophodno uvođenje STEM edukacije u sistem obrazovanja u što kraćem roku, kako bi se učenicima ponudio koncept edukacije koji će ih pripremiti za izazove koje donosi tehnološka revolucija. Naglašeno je da STEM uključuje mnogo širi okvir od uobičajenog pogleda o informatizaciji obrazovanja, te da sve oblasti u obrzovanja mogu i jesu na neki način povezane u STEM koncept.

Pored navedenog, dat je osvrt i za nastavne planove i programe za koje je rečeno da se trebaju inovirati, ali i da postojeći omogućavaju uvođenje STEM koncepta.

Na kraju su se svi složili da iskustva SAD, Kine, EU, te zemalja iz regije pokazuju da u području STEM edukacije leži veliki potencijal za ubrzanu digitalnu transformaciju društva kao i da će uvođenje ovog modela obrazovanja dugoročno omogućiti ubrzani razvoj inovativnih industrija u BiH.

Po završetku panel diskusije upriličena je i demonstracija, gdje su naši profesori i učenici testirali robotiće, te dobili dodatne informacije o upravljanju istim pomoću programiranja.

Nakon svega toga, iskoristili su priliku da pogledaju i bogati sadržaj knjiga na ovogodišnjem Sajmu.

O samim robotićima možete pogledati promotivne video sadržaje.

Makeblock radi na Arduino platformi, vodećom open-source hardverskom platformom u edukacijskoj zajednici.

O STEM konceptu

Pojam STEM je skraćenica od Science (Nauka), Technology (Tehnologija), Engineering (Inženjering ) i Mathematics (Matematika). STEM je ukratko metoda, kolaborativan način učenja na polju nauke, tehnologije, inženjeringa i matamatike. STEM podrazumijeva lakše i dublje usvajanje znanja, jer njeguje pristup obrazovnom procesu koji djeluje interdisciplinarno te kombinuje elemente svake od pomenute oblasti. Učenik povezujući sve ove oblasti shvata koliko je složeno, a istovremeno zanimljivo njegovo okruženje. U svakom aspektu našeg života egzistira nauka i tehnologija, pa su i brojni primjeri iz naše svakodnevnice koliko su STEM znanja bitna i koliko je potrebno da škole ovakva znanja učine dostupnima svima podjednako.

Koristeći STEM metodologiju, brže i jednostavnije ćemo uočiti afinitet učenika i proniknuti u nešto što nazivamo profesionalna orjentacija. Kroz STEM se kod djece razvija radoznalost, kreativnost, timski rad, kritičko mišljenje, naučna pismenost. Kao rezultat toga, učenici će biti u mogućnosti da osmisle rješenja za specifične probleme, da postanu inovatori i time doprinesu razvoju zajednice i društva u cjelini. Mnoga deficitarna zanimanja se upravo temelje na STEM-u kao što su robotika, umjetna inteligencija, molekularna biologija, hemija i dr.

Predviđa se da će potražnja za STEM obrazovanim kadrom do 2024. godine narasti za 30%. Ipak, već i danas možemo primijetiti kako je potražnja za nekim zanimanjima u padu dok je potražnja za STEM zanimanjima u porastu.