Novosti

21. mart je dan kada se u cijelom svijetu obilježava Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije u sjećanje na 1960. godinu kada je u Sharpevilleu u Južnoj Africi policija ubila 69 civila koji su mirno prosvjedovali protiv zakona koji su podržavali apartheid. Apartheid je bio oblik rasne segregacije koji su vlasti 1948. godine uvele u Južnoafričkoj Republici kao službenu politiku i u takvom sistemu jedino bijelci su imali sva politička prava dok su ostali bili u podčinjenom položaju, što je izazvalo otpor i dovelo do demonstracija. Da je diskriminacija na bilo kojem osnovu nespojiva s' načelima liberalne tradicije i nešto protiv čega se treba boriti pokazali su i Ujedinjeni narodi 21. marta 1966. godine proglasivši taj dan danom borbe protiv diskriminacije kako bi se poštovalo ljudsko dostojanstvo i kako bi se razbio mit o superiornosti koja se temelji na razlikama između ljudi.

Kako bi izgradnja mira i promicanje vrijednosti, kao što su ljudsko dostojanstvo i sloboda, trebali bi biti u središtu interesa svake moderne države, uz saradnju sa turskim kulturnim centrom „Yunus Emre“ iz Fojnice, učenici prvih razreda SMŠ Zijah Dizdarević uz pomoć profesora: Alme Bešić, Đenite Salčinović i Munira Softića, su debatovali na tezu: „Sloboda govora na internetu treba biti ograničena kaznenim zakonom BiH“.

Afirmacijski tim, koji su predstavljali učenici: Mračkić Lejla i Bašić Adna iz I-2 te Tulumović Asja iz I-1 razreda – odjeljenja u Fojnici, zastupao je argumentovano stanovište kako raširenost stavova temeljenih na diskriminaciji etničke pripadnosti ili nacionalnog porijekla ozbiljno šteti razvoju postratnog društva u Bosni i Hercegovini, te kako bi govor mržnje online trebao biti ograničen. Jedan od važnijih argumenata afirmacijskog tima bio je ispitivanje nedostatka zakona u BiH o govoru mržnje online, pri čemu su tvrdili da se mora povući jasna granica između slobode izražavanja i govora mržnje putem društvenih mreža.

Negacijski tim, koji su predstavljali učenici: Karavidaj Ardi, Zrno Amna i Selman Mejrema iz I-2a razreda – odjeljenja u Kiseljaku, kao glavne argumente protiv ograničavanja slobode govora online naveli su demokratsko ustrojstvo i Ustav BiH te član 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima prema kojem: „Svako ima pravo držati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane. Svako ima pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvata slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmenim, pismenim, štampanim ili umjetničkim putem ili bilo kojim sredstvom prema vlastitom izboru, nevezano za granice.“ Takođe su naveli da pitanje granične linije između slobode govora i govora mržnje online, nepravedno predstavlja internet kao mjesto nad kojim bi trebalo dati legitimitet direktnoj intervenciji države.

Kako su i jedan i drugi tim bili dobro pripremljeni te argumentovano branili svoje stavove, tročlana komisija, na čelu sa direktoricom škole Merimom Sijarić, nije imala nimalo lagan zadatak pri izboru pobjednika debate. Ipak, nijanse u načinu izlaganja i vještini izražavanja te uvjerljivosti pri odbrani argumenata, prevagnule su u korist negacijskog tima koji je proglašen pobjednikom današnje debate, a priznanje najboljeg dabatanta zasluženo je primila učenica I-2a razreda Selman Mejrema.

Zahvaljujući turskom kulturnom centru „Yunus Emre“ iz Fojnice, koji je prepoznao važnost debate ove vrste, te svojim sponzorstvom upotpunio njenu realizaciju debatantima su pored certifikata, koje je obezbjedila direktorica škole Merima Sijarić, uručene i vrijedne nagrade.

Svim debatantima čestitamo na uspješnoj debati uz nadu da će nastaviti razvijati kritičko i objektivno mišljenje te argumentovanim zalaganjem u budućnosti efikasno braniti  vlastite i uvažavati suprotstavljene stavove.