Indija, kao druga po brzini ekonomskog razvoja, zacrtala je 2013. da tokom pet godina poveća broj uposlenih u sektoru istraživanja i razvoja za 66 posto.
Među 140 država obuhvaćenih Izvještajem Svjetskog ekonomskog foruma za 2018. godinu o kompetitivnosti, Bosna i Hercegovina je rangirana na 91. mjesto. Podatak o izdvajanju 0,2 posto bruto društvenog proizvoda za istraživanje i razvoj svrstava BiH takođe na 91. mjesto. Od 12 područja koja se analiziraju, najlošiji smo po osposobljenosti za inovacije: 114.
U decembru će biti poznati rezultati PISA (Programme for International Student Assessment) testiranja koje je u našoj državi prvi put provedeno u aprilu i maju 2018. na uzorku od oko 7.000 učenika i učenica uzrasta od 15 godina u 213 osnovnih i srednjih škola. Za očekivati je da to bude trenutak istine o temeljnim slabostima u postavkama obrazovnog sistema.
Proklamovani strateški cilj obrazovanja u Bosni i Hercegovini jest izgradnja društva utemeljenog na znanju, uz razvoj punih potencijala svakog pojedinca. Pred izazovima privrednog i političkog razvoja savremenog svijeta, takva društva nalaze oslonac u osposobljenosti svojih članova za sticanje i primjenu znanja, razumijevanje i rješavanje kompleksnih problema, inovacije i poduzetništvo, odgovorno djelovanje, doprinos ekonomskom i društvenom boljitku.
Na prelazu milenija, Evropska unija, čijom bi članicom Bosna i Hercegovina željela postati, u Lisabonskoj strategiji je zacrtala cilj da postane svjetski najdinamičnija i najkompetitivnija ekonomija zasnovana na znanju, sposobna za održiv ekonomski razvoj, s većim brojem i boljih radnih mjesta, većom društvenom kohezijom i poštovanjem okoliša.
Ekonomiju zasnovanu na znanju karakterizira upotreba novih tehnologija pri uvođenju inovacija u proizvodnji, organizaciji, predstavljanju. To se odslikava u sve većem udjelu nematerijalnog kapitala – poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj, prikupljanje podataka, softver, patente, nove modele poslovanja, organizacione procese i vještine specifične za datu kompaniju.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD uvela je poseban indikator ulaganja u znanje, koji obuhvata ulaganja u: a) istraživanje i razvoj; b) visoko obrazovanje i c) informaciono-tehnološki softver. Ekonomije Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Finske, Južne Koreje, Japana ulažu u znanje preko 6% BDP-a. U članicama EU iz južne Evrope ulaganje u znanje se kreće između 2% i 3%. Ekonomije tih država suočavaju se s krizom.
Ulaganja u visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini procjenjuju se na oko 1% BDP-a. S druge strane, ulaganja u istraživanje i razvoj su alarmantno niska (time postaje upitan i kvalitet i domet visokog obrazovanja). Kako je kupovna moć stanovništva u Bosni i Hercegovini oko 1/3 prosječne kupovne moći u državama EU, uvećanje izdvajanja u ove svrhe za 8 puta tek bi nas dovelo do nivoa srazmjernog našoj kupovnoj moći.
Temeljna odlika globalnog ekonomskog razvoja je naučno-tehnološki napredak bez presedana u dosadašnjoj historiji, uz matematizaciju sve širih područja ljudskog znanja.
STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics, u značenju: prirodne nauke, tehnologija, inženjerstvo, matematika) područje i STEM pristup u obrazovanju i istraživanju prepoznaje se kao javni interes društava širom planete. Nacionalne akademije, od Sjedinjenih Američkih Država i Kanade do Australije, angažovane su na osmišljavanju politika, analizi i izradi strateških dokumenata vezanih za STEM i nove obrazovne standarde u tom području od predškolskog do univerzitetskog nivoa.
Kina, s najbrže razvijajućom ekonomijom svijeta, u svojim strateškim dokumentima ističe da se u slučaju nauke i tehnologije ne radi samo o znanju i vještinama nego i kulturi društva, da naučni duh određuje njegovu budućnost i vitalnost. Indija, kao druga po brzini ekonomskog razvoja, zacrtala je 2013. da tokom pet godina poveća broj uposlenih u sektoru istraživanja i razvoja za 66 posto.
Razvoj STEM kompetencija stanovništva nije samo preokupacija velikih. Pri međunarodnim mjerenjima učeničkih postignuća, neprikosnoveni lider u 2015. godini na obje liste, PISA i TIMSS (Trends in International Mathematics and Science Study) je grad-država Singapur, s 5,6 miliona stanovnika. STEM je, uz jezičke kompetencije, u fokusu obrazovnog sistema u Singapuru već pedeset godina. Poslije drugoplasiranog Japana, na trećem mjestu je Estonija, koja se od sticanja nezavisnosti 1991, inovativnim promišljanjem i ulaganjem u obrazovanje uspjela transformisati u zemlju s visokim dohotkom po glavi stanovnika. Uputno bi bilo konsultovati, recimo, Estonsku strategiju visokog obrazovanja 2006-2015, tamo postavljene mjerljive ciljeve i stepen njihove realiziranosti.
U doba kada period u kom se ljudsko znanje udvostručava postaje sve kraći, u doba kada jedna zanimanja nestaju, druga nastaju, i kada se unutar zanimanja koja opstaju zahtjevi mijenjaju i usložnjavaju, prioritetnim zadatkom obrazovanja postaje osposobljavanje učenika da se što uspješnije nose s promjenama s kojim će se suočavati tokom svog radnog i životnog vijeka.
Promjena obrazovne paradigme, preusmjeravanje nastavnog procesa na izgradnju učeničkih kompetencija, u tom smislu je od ključne važnosti za pojedinca i društvo.
Pomenuta i druga međunarodna komparativna istraživanja učeničkih postignuća služe obrazovnim vlastima u mnogim državama kao orijentir pri osmišljavanju razvoja i poboljšanju sistema obrazovanja. Uzimajući pokazatelje ozbiljno i inovirajući nastavne planove i programe po uzoru na kurikulume u državama koje se ističu rezultatima svojih učenika, Slovenija je postigla da na prethodnom PISA testiranju 2015. zauzme 14. mjesto među 73 zemlje.
TIMSS istraživanje u kom je Bosna i Hercegovina učestvovala 2007. godine, pokazalo je da Bosna i Hercegovina u odnosu na međunarodni prosjek zaostaje u svim domenima učenja matematike i prirodnih nauka. (Istovremeno, BiH je u rješavanju zadataka visokog nivoa u prirodnim naukama nešto iznad međunarodnog prosjeka, što se temelji na rezultatima 2% učenika.) Nakon analize postojećih NPP-a u BiH, analize kurikuluma država iz regiona i država čiji učenici ostvaruju visoke rezultate na međunarodnim istraživanjima, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini (APOSO) se 2012. godine odlučila za kompetencijski pristup u oblikovanju Zajedničke jezgre nastavnih planova i programa (ZJNPP) koja je u evropskom kontekstu poznata kao okvirni kurikulum.
Pod okriljem APOSO urađena je i objavljena u Službenom glasniku BiH, u periodu 2015-2017. g., Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za područja matematike, fizike, hemije, biologije, geografije, tehnike i informacijskih tehnologija. ZJNPP su definirana na ishodima učenja i utvrđuju šta bi učenik-ca trebalo da zna, razumije i/ili može učiniti u određenoj oblasti, nakon trećeg, šestog, devetog razreda osnovne škole, te po okončanju srednjoškolskog obrazovanja.
Promjena obrazovne paradigme otvara drugačiji pogled na obrazovanje u širem društvenom kontekstu.
Svojevremeno, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prilikom identifikacije deset područja poslijeratne obnove Bosne i Hercegovine i podjele uloga u tom procesu, mandat Sjedinjenih Američkih Država nije obuhvatio sektor obrazovanja. Tim je značajnije da je Američka agencija za međunarodni razvoj, USAID, odlučila u periodu 2016-2020. podržati projekt unapređenja osnovnog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini ENABLE-BiH, koji se implementira od organizacije Save the Children i kojim se uz saradnju s nadležnim obrazovnim vlastima nastoje uvesti obuhvatne promjene osmišljene da potaknu razvoj ekonomije i društva zasnovanog na znanju.
Proces inoviranja nastavnih planova i programa i njihovog prilagođavanja poučavanju orijentiranom na ishode učenja u skladu sa Zajedničkim jezgrima još uvijek je, u osnovi, u početnoj fazi. Komparativni pokazatelji provedenog PISA istraživanja iznova će ojačati potrebu i istaći značaj opredijeljenosti da kantonalna ministarstva obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Odjeljenje za obrazovanje distrikta Brčko kroz odgovarajuće nastavne planove i programe omoguće skladan razvoj učeničkih kompetencija i dostizanje zacrtanih ishoda učenja za svaki uzrast.
Od ključne je važnosti da taj proces ne bude dvoetapan, što bi sobom nosilo opasnost stvaranja novih odmažućih predrazumijevanja, nego da se u slučaju predmeta koji pripadaju STEM području na datom uzrastu inoviranje vrši istovremeno, uz sinergetsku usklađenost.
STEM pristup je usmjeren na stvaranje čvrstih i neophodnih poveznica između matematike, prirodnih nauka i informaciono-komunikacionih tehnologija, potiče njihovo prožimanje i veću primjenjivost u stvarnom životu.
Nacrt Operativnog nastavnog plana i programa za STEM kompetencije (ONPP), prateći Priručnik za nastavnike i Smjernice za implementaciju ONPP osmišljeni su tako da u procesu inoviranja nastavnih planova i programa za matematiku, fiziku, hemiju, biologiju, geografiju i informatiku, kao i za predmete moja okolina, priroda i društvo, priroda, tehnika, mogu značajno doprinijeti da rezultati budu u skladu s relevantnim svjetskim trendovima i standardima.
Pomenuti dokumenti sobom nose i drugu temeljnu novost – pri izgradnji STEM obrazovanog sistema u procesu implementacije Zajedničkih jezgri operativnih nastavnih planova i programa definiranih na ishodima učenja, ukazano je na veze ishoda učenja s određenim oblastima ekonomije zasnovane na znanju čiji razvoj će unaprijediti život ljudi u Bosni i Hercegovini.
Podizanjem STEM kompetencija ostvaruje se više ciljeva. Sve je veći broj poslova koji zahtijevaju STEM vještine. STEM pristup povećava zainteresovanost mladih za odabir zanimanja koja pripadaju tom području, a za kojim tržište rada iskazuje sve veću potrebu. STEM otkriva i pospješuje razvoj budućih eksperata koji će unaprijediti kompetitivnost društva. Razvija se potencijal za interdisciplinarni, multidisciplinarni i transdisciplinarni pristup pri rješavanju kompleksnih problema. Kod svih učenika i učenica, bez obzira na izbor budućeg zanimanja, STEM kompetencije koje steknu koristiti će pri donošenju odluka osobne i javne naravi, što unapređuje sposobnost društva za sučeljavanje s izazovima daljeg razvoja.
Idući tome ususret, značajno je primijetiti da odgađanja i čekanja nisu nužna: i postojeći nastavni planovi i programi predmeta iz STEM područja daju dovoljno prostora za novu metodologiju njihove realizacije koja se STEM dokumentima predlaže. Ohrabruje interes i entuzijazam nastavnika i profesora i van dvanaest u ovom času projektom obuhvaćenih model škola (sedam osnovnih i pet gimnazija u raznim dijelovima države) da pristupe izazovu koji na ovakav način učenike stavlja u centar obrazovnog procesa, a nastavnicima dodjeljuje ulogu onih koji olakšavaju i usmjeravaju proces izgradnje učeničkih kompetencija.
Uključenost Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, a uskoro i Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, trebalo bi da kroz promjene u obrazovanju novog i stručno usavršavanje postojećeg nastavničkog kadra učini STEM pristup trajnim i dalekosežnim, kao što je svojevremeno EU projekt Developing Faculty of Science Activities otvarao puteve i usmjeravao razvoj ka principima Evropskog prostora visokog obrazovanja i Evropskog prostora istraživanja.
PIŠE: PROF. DR. MUHAREM AVDISPAHIĆ
Izvor: www.oslobodjenje.ba