Naši učenici

U Institutu Yunus Emre u Fojnici danas je upriličena ceremonija dodjele certifikata učenicima SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica koji su uspješno završili kurseve Programiranja i Osnova informatike.

Kursevi su realizovani u školskoj 2018/19. godini saradnjom Instituta "Yunus Emre" Fojnica i SMŠ "Zijah Dizdarević", a u cilju podrške neformalnoj edukaciji srednjoškolaca u Fojnici.

Kurseve je održao profesor naše škole Mirnes Smajilović, u trajanju od 3 mjeseca, po dva sata sedmično u grupama od 10 učenika. (Novi ciklus informatičkih kurseva u Institutu "Yunus Emre" u Fojnici)

Na samom početku ove svečanosti, prisutnima su se obratili direktor Instituta Mehmet Akif Yaman i načelnik općine Fojnica Sabahudin Klisura.

Certifikate našim učenicima su uručile direktorica škole Merima Sijarić i direktorica JU Dom zdravlja Fojnica Zijada Salihagić.

U muzičkom dijelu ove ceremonije nastupio je VA "Srma" Fojnica i Abdusamed Šljivar.

Zahvaljujući Institutu "Yunus Emre" u Fojnici kursevi su bili besplatni za sve naše učenike.

Objavljeno u Novosti

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini je i ove godine raspisala konkurs za dostavljanje pozitivnih priča o najboljim profesorima.

Cilj projekta "Pozitivne priče" jeste da se javnosti pokažu pozitivni primjeri u školama, ali i da se naglasi važnost profesora u životu jednog srednjoškolca. Profesori ne uče samo formalnim lekcijama, nego i životnim!

Pozitivne priče su tu da ruše barijere između profesora i učenika, da obaraju predrasude o odnosu profesor-učenik i da pokažu heroje sa kredom u ruci koji već godinama od bosanskohercegovačke nezrele djece isklesavaju dijamante i uspješne doktore, naučnike i biznismene.

Ovogodišnja tema je glasila: "Heroji sa dnevnikom i kredom u ruci".

Lokalni tim Fojnica je napisao i svoju pozitivnu priču, koja je sa još devet pozitivnih priča ušla u uži krug.

Nakon jednomjesečnog glasanja putem web stranice asubih.ba, pozitivna priča iz naše škole je sa najviše glasova osvojila prvo mjesto.

Želimo podsjetiti da je i pozitivna priča iz naše škole u 2016. godini, prema izboru učenika, osvojila prvo mjesto, a koju možete pročitati na linku: Najbolji profesor za 2016. godinu dolazi iz Fojnice.

Za najboljeg profesora za 2018. godinu Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini obezbijedila je i posebnu nagradu, koja će se svečano uručiti na XI Generalnoj Skupštini Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2018. godine.

O kojem profesoru je riječ i kojoj pozitivnoj priči se govori, pročitajte u nastavku teksta.

Fojnički srednjoškolci vam donose priču o profesoru koji je zavolio ovaj grad, a grad i njegovi stanovnici uzvratili mnogo većom ljubavlju. Najbolji dokaz tome su iskreni osmijesi Fojničana kada sretnu našeg profesora.

Profesor Mirnes Smajilović je čovjek koji je za vrlo kratko vrijeme unaprijedio školu i obrazovanje kroz nastavne i vannastavne sadržaje i aktivnosti. Slobodno možemo reći da je povećao standarde u nekim segmentima nas srednjoškolaca. Kada nekom srednjoškolcu spomenete "kabinet broj 2" ili ime profesora Mirnesa, prve misli su im strogoća, mir i poštovanje. Za vrijeme nastave u tom famoznom "kabinetu 2" učenike obuzimaju razni osjećaji. Obuzme ih strah od same riječi matematika, kao i većinu srednjoškolaca, ali i doza radoznalosti.

Radoznalost, jer časovi nikada nisu monotoni i dosadni. Na svaku našu grešku dobijemo upozorenje i objašnjenje, a nakon toga se uvijek nadoveže neka šala kao motivacija za dalji rad.

Časovi matematike nisu samo formule i matematičke operacije, nego prije svega učimo kako da odrastemo kao pošteni i uspješni ljudi, kao vrijedni državljani naše drage Bosne i Hercegovine. Časovi se ne svode samo na svesku i olovku, nego i na filmove o matematici, kvizove te društvene aktivnosti.

Svjesni smo da je ovisnost mladih o internetu i sredstvima za komunikaciju svakim danom sve veća, a profesor Mirnes je spojio korištenje interneta i školsku nastavu te uveo "Google učionicu". To je virtualna učionica na računarima i mobitelima pomoću koje možemo da pratimo nastavu online, te imamo priliku da tako radimo zadaću kao i da usvajamo dodatna znanja izvan klasične učionice.

Informatika je perspektivna budućnost u svim segmentima života, pa smo tako imali priliku ići na besplatne kurseve iz raznih oblasti informatike koje nam je organizovao i izvodio profesor Mirnes u saradnji sa školom i Turskim kulturnim centrom "Yunus Emre" u Fojnici.

Školski internet za učenike i razna takmičenja poput "Broja Pi" su samo neki od projekata koje je naš profesor realizovao za učenike.

Njegova afirmacija matematike je vidljiva i u društvenoj zajednici izvan škole. Ove godine je pokrenuo i projekat "Nagradni zadaci iz matematike" preko facebook grupe škole, gdje firme i pojedinci iz Fojnice nagrađuju učenike za tačno riješene zadatke. Ovim nas dodatno motiviše te pokazuje da mu je stalo da o matematici razmišljamo na jedan drugačiji način.

Kada ga je sudbina poslala na put koji se naziva "trbuhom za kruhom", iz njegovog rodnog Zvornika, sigurni smo da ni slutio nije da će postati jedna svijetla tačka u tamnoj kolotečini surove sadašnjice.

Naša priča se zove "Prijatelj sa dnevnikom i kredom u ruci" , jer heroji djeluju samo određeni period, a prijatelji ostaju cijeli život. Upravo tako mi smatramo našeg profesora Mirnesa Smajilovića.

LT Fojnica ASuBiH
SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica

Objavljeno u Novosti

Nakon šest mjeseci organizovanja informatičkih kurseva u Institutu "Yunus Emre" u Fojnici, 15. maja 2018. godine upriličena je dodjela certifikata za 40 polaznika u oblastima Web dizajna, Grafičkog dizajna, Programiranja i Osnova informatike.

Kursevi su realizovani u školskoj 2017/18. godini saradnjom Instituta "Yunus Emre" Fojnica i SMŠ "Zijah Dizdarević", a u cilju podrške neformalnoj edukaciji srednjoškolaca u Fojnici.

Svaki od kurseva je trajao 3 mjeseca, po dva sata sedmično u grupama od 10 učenika.

Na samom početku ove svečanosti, prisutnima su se obratili direktor Instituta Yunus Cunedioğlu, načelnik općine Fojnica Sabahudin Klisura, direktorica škole Merima Sijarić i predavač profesor Mirnes Smajilović.

Nakon uvodnog obraćanja, isti su polaznicima uručili certifikate.

Zahvalnice za saradnju direktorici škole Merimi Sijarić i prof. Mirnesu Smajiloviću, ispred Instituta uručio je načelnik općine Sabahudin Klisura.

Na kraju svečanosti, polaznici Grafičkog dizajna su uručili zahvalnice Instutitu "Yunus Emre" i direktorici škole Merimi Sijarić, za nesebičnu podršku u realizaciji informatičkih kurseva u školskoj 2017/18. godini, a koje su samostalno pripremili na zadnjem satu kursa.

Zahvaljujući Institutu "Yunus Emre" u Fojnici kursevi su bili besplatni za sve naše učenike.

Objavljeno u Novosti

Dana 08.05.2018. godine u našoj školi je održana Origami radionica u okviru Matematičke sekcije "Algoritam" koju vodi profesor matematike Mirnes Smajilović.

Radionici su prisustvovali učenici drugog i četvrtog razreda gimnazije, te učenici tehničke škole. Radionica je imala za cilj afirmaciju matematike na jedan kreativniji način te vizualizaciju određenih matematičkih koncepata.

Tokom radionice posebno se istakao učenik Alem Fejzić, koji je i ranije pokazivao interes za origami tehniku.

Origami modeli nastali na ovoj radionici će biti izloženi u holu naše škole 9. maja 2018. godine povodom 40 godina rada škole.

U nastavku se možete kratko upoznati sa prednostima ovako organizovane radionice u nastavi matematike.

Origami je stara tradicionalna umjetnost savijanja papira u razne modele, kao što i sam naziv kaže: jap. ori = savijanje i kami = papir.

Origami ima široku primjenu u matematici, ali se primjenjuje i u drugim područjima kao što su elektrotehnika ili optika. Primjenjuje se i u slaganju zračnih jastuka u automobilima, u slaganju teleskopa u svemiru kojima se prečnik kreće od 100 metara na više i u brojnim drugim životnim situacijama.

Vizualizacija u nastavi matematike ima veliku ulogu. Mnoge aksiome, teoreme i definicije lakše je razumjeti ako oni dobiju svoj vizualni prikaz. Origami primijenjujemo u nastavi matematike za vizualizaciju određenih geometrijskih pojmova.

Izrađivanje origami modela prikladno je za rad u grupama jer se uz timski rad ostvaruje i socijalizacija. Učenici usvajaju nove matematičke pojmove i uočavaju nove odnose u prostoru ili ravnini. Za savijanje papira koriste vlastite ruke koje prate određen niz koraka i daju vidljive rezultate. Da bi rezultat bio uspješan, koraci se moraju provesti na tačno opisan način. Tako se razvija spretnost i preciznost u radu.

Origamijem u matematici možemo prikazati trodimenzionalnu geometriju, centralnu i osnu simetriju, poligone, Platonova tijela i druge poliedre, paralelnost, okomitost, pravce koji se sijeku, presijecanje ravnina, podudarnost i sličnost, površine i zapremine, uglove i simetrale ugla... Također možemo dokazati neke teoreme.

Materijal potreban za rad je jedan ili nekoliko listova papira, stoga se vrlo lahko može osmisliti zabavan, zanimljiv i poučan čas matematike koji će pobuditi interes učenika za samostalna istraživanja.

Snalaženje u prostoru je važna vještina koju učenici trebaju usvajati i razviti dok uče matematiku. Origami je metoda kojom se ta sposobnost može razviti istovremeno s usvajanjem matematičkih sadržaja, motivacijom i boljim pristupom matematici kao predmetu. Origami se može koristiti na času geometrije i poboljšati učeničko matematičko znanje i znanje o prostoru.

Svi se slažu da je umjetnost ili vještina savijanja papira uspješno matematičko sredstvo poučavanja.

Učenici trebaju proučavati geometrijske oblike i predmete iz prve ruke, vlastitim iskustvom, treba im se dozvoliti da razviju vlastito razumijevanje geometrijskih odnosa. Bilo da se radi o izradi trodimenzionalnih modela, crtanju dvodimenzionalnih oblika ili o rukovanju s gotovim modelima, korištenjem ovih vještina dolazimo do obogaćivanja prostornih sposobnosti učenika.

Zato možemo reći da postoji jasna veza između svega spomenutog i umjetnosti savijanja papira. Tu se slažu svi matematičari i preporučuju tu vještinu kao pogodno nastavno sredstvo poučavanja.

U pravilu se može naći prikladan origami za bilo koju geometrijsku temu.

Ovom metodom matematika oživljava i u učeničkim umovima, a profesor ima priliku vidjeti šta učenike pokreće, šta ih zanima i šta im predstavlja izazov, koliko su uporni i kreativni.

Zbog svega navedenoga, preporučujemo origami u nastavi matematike, kao posebno inovativno nastavno sredstvo.

Objavljeno u Novosti

U prepunoj sali Turskog kulturnog centra u Fojnici, 03.05.2018. godine održana ja promocija knjige "Kad osvaneš sam" Emira Bektića.

Organizatori promocije su Udruženje "Prosvjetitelj" Srebrenica - Tim Fojnica, MIZ Fojnica i Turski kulturni centar "Yunus Emre" Fojnica.

U saradnji sa našom školom, a u pratnji profesora Mirnesa Smajilovića, promociji je organizovano prisustvovalo 55 učenika naše škole.

Prilikom pada Srebrenice, jula 1995. godine, tad šesnaesnaestogodišnji Emir Bektić iz sela Bektići kod Srebrenice sa ocem i ostalim muškarcima krenuo je šumama prema slobodnoj teritoriji. Na tom putu, u dva dana, bio je dva puta zarobljen, ali se, ipak, uspio spasiti.

Strijeljanje je izbjegao ulaskom u posljednji autobus koji je prema Kladnju iz Potočara odvozio djecu i žene. Svoju filmsku priču, Emir je pretočio u knjigu pod nazivom „Kad osvaneš sam“.

Promotor knjige bio je Hajrudin Mešić, profesor historije i geografije u Gazi Husrev-begovoj medresi.

"Moja priča je jedna među hiljadama drugih. Većinom su to slične priče i svoju dijelim sa sugrađanima. Prije šest godina sam došao na ideju da napišem knjigu i bilo je teško. Moj cilj je da se stariji prisjete tih dešavanja, a posebno da to pročitaju nove generacije, mladi koji to nisu zapamtili", rekao je Emir.

“Dugo sam razmišljao da li da tu knjigu nazovem ‘Kad ostaneš sam’ ili ‘Kad osvaneš sam’, ali činjenica je da sam ja osvanuo sam u šumi 12. jula. Ne znam odakle crpim snagu, ni kako mogu pričati o svemu tome i prisjećati se svega, ali Allah dž. š. mi je dao snagu i moja moralna obaveza bila je da to napišem”, ističe Emir.

U okviru promocije predstavljena je i mapa protiv zaborava „Srebrenica  - marš smrti, juli 1995.“ koju je napravio Srebreničanin Kemail Hajdarević, profesor geografije, a na kojoj je ukratko predstavljena njegova priča koju je kao petnaestogodišnjak preživio. “Ova mapa je mali doprinos generacijama koje dolaze, način da im se pomogne da ne zaborave te događaje. A iznad svega, ovo je i moj doprinos, onoliko koliko kao pojedinac mogu učiniti, da se genocid nikada, nikome i nigdje ne ponovi”, zaključuje Kemail.

Učenici su pažljivo pratili govornike i određenim pitanjima inicirali razmjenu informacija, te tako učinili ovu promociju značajnijom.

Organizatori promocije su na kraju svim našim učenicima, podijelili besplatno po jednu knjigu "Kad osvaneš sam" i mapu protiv zaborava "Srebrenica  - marš smrti, juli 1995", na čemu im se srdačno zahvaljujemo.

Objavljeno u Novosti