Naši učenici

Debatu je organizovala prof. Alma Bešić na redovnom času informatike učenika prvog razreda gimnazije, a u okviru stručnog usavršavanja nastavnika prema godišnjem planu rada stručnog aktiva predmeta matematika, fizika i informatika za školsku 2015/16. godinu.

Debata je održana 08.02.2016. godine u kabinetu informatike.

U debati se raspravljalo o tezi: "Učenje pomoću tutorijala je učinkovitije od učenja pomoću nastavnika".

Unaprijed su odabrana po tri člana afirmacijske i negacijske ekipe. Određen je i učenik koji je mjerio vrijeme. Svi ostali učenici učestvovali su u debati kao publika.

Afirmacijska ekipa:

1. Kučuk Ilma
2. Kršić Lejla
3. Bureković Faris

Negacijska ekipa:

1. Pugonja Adna
2. Salčinović Faris
3. Turko Elvedina

Debatom se razvija kritičko, logičko i kreativno mišljenje. Zanimljivo je naći neobične, a time i iznenađujuće, nepredvidive argumente, kao i uspješno se "izvući" u nedostatku argumenata. Učenici proučavaju temu s boljim razumijevanjem i dugoročnim usvajanjem. Pri tome slušaju vlastiti govor kao i stavove drugih učenika.

Učenici su se argumentima borili za odbranu svojih stavova. Tokom debate, razvijali su kreativno razmišljanje s obje strane.

Tokom glasanja učenika iz publike, jednak broj glasova (po 4) dobila je afirmacijska ekipa koja je branila ovu tezu kao i negacijska ekipa koja je bila protiv.

Neriješen ishod brojem glasova prof. Alma Bešić je prepustila prof. Mirnesu Smajiloviću, članu stručnog aktiva, koji je uz obrazloženje dao prividnu prednost afirmacijskoj ekipi, smatrajući da je korištenje tutorijala uz redovno praćenje nastave uz pomoć nastavnika siguran put za uspješno i kvalitetno obrazovanje.

Šta je debata?

Debata je oblik formalizirane rasprave u kojem sudjeluju dvije suprotstavljene ekipe, a koji ima za cilj razborito, logično, oštroumno i argumentovano razrješenje neke dileme. Cilj afirmacijske ekipe u toku debate je dokazati zadanu tezu kroz čvrste argumente, dok je cilj negacijske ekipe da pobijanjem afirmacijskih argumenata ospori (pobije) tezu koju afirmacijska ekipa pokušava dokazati.

Opravdanost debate u nastavi

Promjenom uobičajenog nastavnog sata iz predavačkog u interaktivni korištenjem debate kao nastavne metode značajno se utiče na proširivanje i povezivanje znanja iz različitih područja o kojim se debatira te utiče na kvalitetu radne atmosfere u razredu. Osim toga, debata kod učenika potiče kritičko i analitičko mišljenje kroz oblikovanje argumentovanih stavova kao i jačanje komunikacijskih sposobnosti govora i slušanja kroz aktivno izlaganje i slušanje. Osim toga, kroz pripremu za debatu, učenici djeluju kao tim, a u toku same debate zauzimajući se i braneći vlastite stavove te argumentovano pobijajući stavove suprotstavljene ekipe dobijaju iskustvo mirnog rješavanja problema argumentovanom raspravom umjesto sukobom što je veoma značajno za njihov razvoj u socijalnom okruženju.

Kompletnu pripremu za debatu možete pogledati u priloženoj datoteci.

Američka svemirska agencija počela je kreirati prve ultra HD snimke koji usrećuju prave ljubitelje astronomije i našeg Sunčevog sistema.

Američka svemirska agencija počela je kreirati prve ultra HD snimke koji usrećuju prave ljubitelje astronomije i našeg Sunčevog sistema.
Među videima je i 30-minutni prikaz Sunca koji su načinili naučnici koji upravljaju Solar Dynamics Opservatorijem u Zemljinoj orbiti.

Opservatorij posmatra Sunce od 2010. godine snimajući fotografije i videe u deset različitih talasnih dužina svjetlosti. Zahvaljujući tome, Opservatorij može zabilježiti različite temperature različitih sastojaka na Suncu.

Promatrajući različite tipove radijacije Opservatorij doprinosi boljem shvatanju solarnih aktivnosti kao što su struje električne plazme.

Umjetnik Pablo Carlos Budassi nacrtao je vjerovatno najsveobuhvatniju sliku svemira svih vremena, a koristeći se jednostavnom tehnikom koja ne zahtijeva puno prostora.

Kako papir na kojem crta ne bi bio beskonačno velik, Budassi je napravio tzv. logaritamsku mapu koja mu omogućava da svemir predstavi na što manjoj površini. Naime, logaritamske mape se karakterišu srazmjernim smanjenjem objekata od sredine slike ka njenim ivicama. To znači da su objekti na samoj ivici slike mnogo veći od objekta koji se nalazi u sredini.

Slika je načinjena od fotografija NASA-inih teleskopa i mapa koje su prije načinjene u Univerzitetu Princeton.

Sredinu slike krasi naš Sunčev sistem iza kojeg se prostiru ledeni objekti koji čine Oortov oblak, omotač našeg sistema. Sljedeći prsten predstavlja Mliječni put kao i susjedne galaksije.

Naredni prsteni predstavljaju kosmičku mrežu čije su niti sastavljene od stotina hiljada galaksija i koja predstavlja najveću poznatu strukturu našeg svemira.

Iza kosmičke mreže nalazi se kosmičko mikrovalno pozadinsko zračenje kao svojevrsni sjaj Velikog praska, dok je posljednji prsten rezervisan za plazmu načinjenu od kvarkova i gluona, koja je činila cjelokupnu stvarnost nekoliko mikrosekundi nakon Velikog praska.

Također, holiocentričnost slike ne ukazuje na heliocentričnost svemira. Zbog činjenice da svaki krug ima svoj centar, umjetnik je kao centralni objekat izabrao upravo naše Sunce.

Četiri nova elementa dodana su u Periodni sistem elemenata, čime je popunjen njegov sedmi red, a udžbenici širom svijeta time su postali zastarjeli.

Elementi, koje su otkrili naučnici u Japanu, Rusiji i SAD-u, prvi su koji će se dodati od 2011. godine.

Njih je 30. decembra verificirala Međunarodna unija za čistu i primijenjenu hemiju, sa sjedištem u SAD-u, globalna naučna organizacija, najpriznatija na polju postavljanja standarda u hemijskim nomenklaturama, terminologiji i mjerenju.

Vrednije od medalje

IUPAC je objavio da je rusko-američki tim naučnika na Institutu za nuklearna istraživanja u Dubni i Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Livermore u Kaliforniji dao dostatne dokaze o otkriću elemenata 115, 117 i 118.

Za otkriće elementa 113 priznanje je otišlo timu naučnika sa instituta Riken u Japanu.

Kosuke Morita, naučnik koji je vodio istraživanja na Rikenu, kazao je da njegov tim sada planira "zaviriti na neistraženu teritoriju elementa 119 i iza toga".

"Za naučnike ovo ima veću vrijednost nego zlatna olimpijska medalja", kazao je Ryoji Noyori, bivši predsjednik Instituta i dobitnik Nobelove nagrade za hemiju.

Elementima će zvanično imena dati timovi koji su ih otkrili.

Element 113 bit će prvi kojem će ime dati neko u Aziji.

"Naučna zajednica nestrpljiva je da vidi kako je Periodni sistem napokon popunjen do sedmog reda", kazao je profesor Jan Reedijk, predsjednik Odjela za neorgansku hemiju u IUPAC-u.

Postoje dio sekunde

Dodao je da se novi elementi privremeno zovu Ununtrij (Uut), Ununpentij (Uup), Ununseptij (Uus) i Ununoctij (Uuo).

Novi elementi mogu biti imenovani po nekom mitološkom konceptu, mineralu, mjestu, zemlji ili naučniku.

Kao svaki drugi superteški elementi s kraja Periodnog sistema, i ovi novi postoje samo dio sekunde prije nego što se raspadnu na druge elemente.

Sindikat RRC "Reumal" Fojnica, tradicionalno, svake godine organizuje podjelu paketića za djecu njihovih uposlenika. Tako je bilo i ove godine, samo ovaj put djeci uposlenika banjskog lječilišta su se pridružili i mališani uposlenika SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica.

Ceremonija podjele paketića organizovana je u ponedjeljak, 28.12.2015. godine, a mališani su uz osmijeh na licu i neizmjernu radost izvodili recitacije, pjevali pjesmice, uživali uz igru i druženje sa djeda mrazom i klaunom.

Podjelu paketića za najmlađe članove porodica uposlenika SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica organizovao je i omogućio Sindikat škole.

Obavještavamo učenike i uposlenike SMŠ "Zijah Dizdarević" Fojnica da se nastava za prvo polugodište završava 31.12.2015. godine.

Zimski raspust po nastavnom kalendaru počinje 04.01.2016. i traje do 24.01.2016. godine.

Drugo polugodište počinje 25.01.2016. godine.

Informacije o roditeljskim sastancima bit će dostupne na web stranici kao i na ulaznim vratima škole.

Svim učenicima  želimo ugodan raspust.

U nastupajućoj 2016. godini svim učenicima i uposlenicima  želimo puno zdravlja, sreće i uspjeha.

Fojnica, 30.12.2015. godine

D i r e k t o r i c a
Merima Sijarić, prof.