Konkursi i natječaji

U četvrtak, 23.02.2023. godine, na Perzijsko-bosanskom koledžu održan je kviz pod nazivom "Perom do nezavisnosti" povodom 1. marta - Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Učešće u kvizu uzele su i učenice naše škole Ajla Halilić, Adha Selimović, Ajna Kardaš i Nejra Kovačević.

Učenica Ajla Halilić (ll-2c) je osvojila 2. mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 200KM, učenica Adha Selimović (ll-2c) je osvojila 3. mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 100KM, dok je učenica Ajna Kardaš osvojila 4. mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 50KM.

Naše učenice su uživale u druženju sa učenicima drugih škola i prigodnom programu koji su pripremili učenici i nastavnici Perzijsko-bosanskog koledža sa internatom.

Učenicima upućujemo iskrene čestitke sa željom da svojim znanjem i u budućnosti ostvaruju uspjehe.

Od 2000. godine u svijetu se, u skladu sa zaključkom UNESCO-a, 21. februar obilježava kao Dan maternjeg jezika. Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo pitanje tolerancije prema drugom i drugačijem.

Generalna skupština UNESCO-a proklamirala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu (Bangladešu), jer su protestirali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen zvaničnim jezikom.

Svaki jezik je važan i što više jezika poznajemo i govorimo, to ćemo lakše komunicirati s ljudima iz različitih kultura i zemalja. Ipak, najvažniji jezik je onaj maternji. Važnost maternjeg jezika ogleda se u činjenici da nam pruža mogućnost sporazumijevanja sa našim najmilijim, sa našom porodicom, prijateljima i našim sunarodnjacima. U našoj državi, shodno tome da na ovom prostoru žive tri etničke skupine, postoje tri službena jezika: bosanski, hrvatski i srpski.

Stručni aktiv profesora bosanskog jezika i književnosti naše škole povodom obilježavanja ovog značajnog datuma realizirao je više aktivnosti. U ponedjeljak, 20. 2. 2023, naša škola je, u sadnji sa osnovnim školama „Muhsin Rizvić“ i „Ivan Goran Kovačić, održala radijski program za učenike osnovnih škola tokom četvrtog časa. Voditelji radijskog programa su bili učenici osnovnih škola: Marija Cvitan, Hana Čohadžić i Mirza Mušanović. U pripremi radijskog programa učestvovali su sljedeći nastavnici: Meliha Ibreljić, Merlina Curić, Anita Markanović i Marina Jurišić. U holu škole je postavljena izložba učeničkih radova, tematski prilagođena, a koju su sa učenicima pripremile profesorice: Amina Behlil, Alma Kadrić i Amila Mujčić.

Isti dan dočekali smo grupu od 52 učenika iz MSŠ „Živinice“, u pratnji četiri profesorice koje su povodom obilježavanja Dana maternjeg jezika izrazile želju da posjete naš grad. Za njih smo priredili cjelodnevni program koji je podrazumijevao: posjetu Atik džamiji, Franjevačkom samostanu i Turskom kulturnom centru „Yunus Emre“ gdje su imali priliku pogledati dokumentarni film „Ahdnama“. Također su imali priliku vidjeti Partizansko groblje, bistu našeg književnika Zije Dizdarevića, te poznato Lječilište „Reumal“. Slobodno vrijeme iskoristili smo za druženje u prostorijama naše škole. U ovoj aktivnosti učestvovale su profesorice: Meliha Ibreljić, Alma Kadrić, Amila Mujčić i Elma Bašić, te odjeljenje trećeg razreda IT gimnazije. Naši gosti nisu krili oduševljenje gostoprimstvom koje smo im priredili.

U utorak 21. 2. u toku trećeg časa u našoj školi održan je radijski program posvećen Danu maternjeg jezika, a voditelji programa su bili Sanda Šako i Said Tutnjević. Radijski program je bio koncipiran na temi o historijatu našeg jezika te na isticanju važnosti razvijanja svijesti o očuvanju maternjeg jezika.

U 17:00 u prostorijama škole održan je stručni skup za nastavnike, kojem su prisustvovali nastavnici iz 9 škola s područja našeg kantona, ukupno 65 nastavnika. Inicijator ovog skupa je bio Aktiv profesora bosanskog jezika naše škole, a realiziran je uz podršku direktora SMŠ „Zijah Dizdarević“ Fojnica Samira Kučuka, te rukovodilaca drugih škola kojima se zahvaljujemo: Mirjani Golub (OŠ „Ivan Goran Kovačić“ Fojnica) , Zijadu Bukviću (OŠ „Muhsin Rizvić“ Fojnica) i Nerminu Merhemiću (O.Š. „Kiseljak 1“ Kiseljak). Također se zahvaljujemo i nastavnicima iz škola kojima nismo poslali pozive, a pružili su nam podršku i prisustvovali ovom skupu: ­­­­­­­­­­­­­ SSŠ „Ivan Goran Kovačić“ Fojnica, OŠ „Lepenica“ Kiseljak, OŠ „Fra Marijan Šunjić“ Stojkovići, OŠ „Kaonik“ Busovača i OŠ „Dr. Boris Ćorić“ Kreševo.

Živimo u svijetu modernih tehnologija, svijetu interneta, virtualne komunikacije. Iako podržavamo tekovine modernog doba, uočili smo da novi načini komunikacije u mnogome utiču na pismenost. Sve više nas brine pitanje: KOLIKO JE MOGUĆE KONTROLIRATI JEZIČKE PROMJENE U OKVIRU SOCIO-TEHNOLOŠKOG DISKURSA U KOJEM ŽIVIMO. S tim u vezi, napravili smo istraživanje sa djecom različitih uzrasta. Analizirali smo jezik kojim se koriste pri neformalnoj komunikaciji preko interneta te na osnovu dobijenih rezultata pokušali smo dokučiti na koji način se ta komunikacija odražava na njihov stil općenito u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Nastavnice koje su radile na ovom projektu su: Meliha Ibreljić, Alma Kljaho, Zehra Šljivo, Anita Markanović i Azra Memija koje su ovom prilikom održale predavanje na temu: U kojoj mjeri internet mijenja jezik kod mladih – promjene na leksičkom, ortografskom i gramatičkom nivou. Ovom prilikom ugostili smo i univerzitetsku profesoricu Emiru Mešanović-Meša sa Pedagoške akademije Sarajevo.

Navedenim aktivnostima i ove godine smo ukazali na značaj njegovanja maternjeg jezika kao temelja ontološkog i kolektivnog identiteta.

U utorak, 07.02.2023. godine, učenici četvrtog razreda farmaceutske škole i članovi sekcije "Nucleus", uz koordinaciju predmetne profesorice Memija Sumejje, su pravili i izrađivali sirupe.

Naime, sirupi su tekući pripravci, slatkog okusa, primjenjuju se oralno, a doziraju na kašike.

Učenici naše škole su imali priliku vidjeti i naučiti nešto novo kroz ovaj oblik nastave. Praktična nastava ne samo što je korisna, nego i pomaže učenicima da bolje razumiju i shvate nastavne sadržaje, a to svakako njima mnogo znači.

U galeriji ispod možete pogledati kako je to sve izgledalo.

U toku redovne sedmične nastave predmeta "Praktična nastava", učenici prvih razreda naše škole u Fojnici, smjera medicinska sestra-tehničar, izvodili su praktične aktivnosti na temu intravenski (i.v.) unos lijeka uz upotrebu modela gumene ruke. Na ovaj način učenici pored teorijskog dijela nastave učili su i nove vještine potrebne za njihov samostalan rad u budućnosti.

Ovakvi časovi definitivno pomažu učenicima da lakše razumiju i usvoje nastavne sadržaje, ali su i dokaz da se najbolje nauči kada se iskombiniraju teorija i praksa.

U galeriji ispod možete pogledati kako je to sve izgledalo.

Kompletan oglas možete preuzeti na linku: Javni oglas za prijem u radni odnos.

Profesorice bosanskog jezika učestvovale na trodnevnoj teatarskoj radionici

Na osnovu članova 12. i 13. Pravilnika o organizovanju i izvođenju školskih izleta i školskih ekskurzija, te drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole (Sl. novine SBK broj 13/14. od 14.11.2016.god.) SMŠ „Zijah Dizdarević“ Fojnica upućuje javni poziv za organizaciju višednevne maturalne ekskurzije za učenike završnih razreda u školskoj 2023/2024. godini.

Javni poziv se može pogledati na ovom linku: Javni poziv

Obrazac za prijavu ekipa: Obrazac

U skladu s nastavnim kalendarom rada srednjih škola Srednjobosanskog kantona u školskoj 2022/2023. godini, redovna nastava u drugom polugodištu počinje 25. januara 2023. godine (srijeda), po istom modelu i rasporedu časova kao i u prvom polugodištu.

Svim roditeljima, učenicima i profesorima Srednje mješovite škole "Zijah Dizdarević" želimo sretan i uspješan početak nastave u drugom polugodištu.

Menadžment SMŠ "Zijah Dizdarević" organizovao je podjelu novogodišnjih paketića za djecu i unučad uposlenika Škole.

Podjela je upriličena danas, 29.12.2022. godine, u dvorani Škole.

Pored druženja sa Djeda Mrazom koji im je uručio paketiće, mališani su se međusobno družili, veselili, pjevali i plesali uz omiljene pjesmice.

SMŠ "Zijah Dizdarević" je obrazovna institucija koja svoje učenike nastoji odgajati i obrazovati kroz različite sadržaje kako u ustanovi tako i izvan školskih klupa. Profesori i menadžment naše škole preuzimaju veliku odgovornost za organizaciju sličnih sadržaja i time doprinose unapređenju odgojno-obrazovnog rada u našoj školi, i sve navedno se ponavlja iz godine u godinu.

U srijedu, 28. decembra, više od 300 učenika u pratnji 35 profesora posjetili su Narodno pozorište u Sarajevu. Na repertoaru je bila dramska predstava "Sve se nekako preživi, osim smrti" u režiji Dine Mustafića, po tekstu Ljubice Ostojić, koja govori o Sarajevu i njegovom ironičnom pogledu na sebe. Glavni protagonist predstave je Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, koja ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze. Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način.

U predstavi "Sve se nekako preživi, osim smrti" igraju Ejla Bavčić, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović i Vedran Đekić, Balet NPS i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

RIJEČI AUTORA

Sve se nekako preživi, osim smrti (2011) dramski je tekst s izvjesnom biografijom (objavljen, preveden, javno čitanje u UK Parobrod u Beogradu), a i sudbinom da mu u Narodnom pozorištu (mjestu prvih fascinacija i susreta spisateljice s teatarskom umjetnošću) bude scenska praizvedba.

Dramski tekst koji vrlo slobodno biva prevođen na adekvatan scenski jezik, kao otvoreni literarni element, postaje predloškom redateljskom konceptu. Stvara se ponovno u interaktivnoj suradnji s glumcima, s novim dopisivanjima, štrihovima, dokumentarnim materijalom, adaptacijom, poantiranom aktualizacijom, korištenjem stihova W. Szymborske, A. Sidrana, glumačkih tekstualnih improvizacija, vizualne stilizacije i pokreta, funkcionalnog korištenja muzičkog elementa, i dokumentarnog video materijala, složenog simboličkog sustava…

Ambiciozan koncept specifičnog i prepoznatljivog redateljskog rukopisa Dine Mustafića.Zašto ova predstava sada i ovdje? Svaka predstava, barem implicite, hoće sobom nešto kazati o razlozima svog scenskog života. Ova, kroz živote i smrti jedne sarajevske obitelji/porodice govori i o suvremenom Sarajevu. O apsurdu kojem zorno svjedočimo, govorimo i šutimo.“Čudan Grad. Ne možeš ni u njemu, ni bez njega, a moraš. Ne da ti maknuti, a tjera te od sebe. Ko je i koliko živ u ovom Gradu, ne zna se. Najbolje ga vidiš zatvorenih očiju, iz očaja, ili s drugog kraja Svijeta.”

Ljubica Ostojić

RIJEČI REDITELJA

Preferiram teatar koji pruža otpor svim pokušajima da se komercijalizira kroz„lakše i pitke komade”. Zanimaju me dramski tekstovi koji se daju postaviti u kritičkom odnosu prema društvenim temama. Vidjeti vlastiti nakazni odraz u vremenu u kojem živimo, nije nimalo jednostavan scenski zadatak. Dramski tekst Ljubice Ostojić nudi mogućnost za otvoreno kazalište, nešto novo i rubno, istraživačko u propitivanju scenske forme i izraza.

Takvi dramski komadi čine da se bolje osjećate i u neuspjelom redateljskom pokušaju, nego u radu na dosadnim repertoarnim predstavama koje gode malograđanskoj publici ‐ jer ne daj Bože da se uznemire ili zapitaju o bilo čemu u teatru. Scena je metafizički prostor u kojem se može još uvijek slobodno misliti, čak i o svom rodnom gradu, s kojim nikad nisi načisto. To je u dobrom smislu neuništiv grad, brzo se regenerira, vitalan je i ima atmosferu koja zna biti zavodljiva i šarmantna, ali i nepodnošljivo okrutna.

Svaki grad se mijenja baš poput junaka ove drame. Volim sarajevski ironični pogled na sebe, kao i skeptičan pogled na svijet. Zbog toga je Sarajevo sudbinski i mitski grad.

Malo je sredina u kojima se ljubav i kompliment prema sopstvenom gradu izražavaju sa porugom, štosom i negacijom, jer bi u suprotnom sve bilo pleonazam i kič, pa stoga i mi, u radu na ovoj predstavi, nismo željeli napuštati taj “prepoznatljivi” duh, sve dok možemo preživjeti.

Dino Mustafić